Autor: mr. Salem ef. Dedović, muftija mostarski
„Nigdje bojama ljepšijem, nigdje vještijim kistom
Priroda nije svoj na kršu slikala lik.
Svaki je kamen tude narod okitio pričom,
tude je narodni duh sebi sagradio hram.”
(Safvet-beg Bašagić: Izabrane pjesme, str.113.)
Autor: prof. dr. Ismet Bušatlić
Sažetak: U ovom radu prikazani su životi i djela istaknutih članova trebinjske ulemanske porodice Cvijetić u 19. i 20. stoljeću. Kroz četiri generacije istaknutih članova ove porodice data je slika prilika i neprilika u jugoistočnoj Hercegovini u posljednjim decenijama osmanske vlasti na ovim prostorima. Radeći kao muderrisi, kadije, muftije i vojni imami bili su neposredni učesnici i živi svjedoci burnih događaja koji su pratili agoniju osmanske vlasti kojoj se kraj naslućivao i bili nagovještaj nove realnosti s kojom se nisu mogli pomiriti. Pojedinačne tragične i krvave sudbine pojedinaca iz pet generacija ove porodice u radu su prvi put objedinjene.
Autor: mr. Salem ef. Dedović, muftija mostarski
Sažetak: Rad prezentira raskošno bogatstvo vjerskih objekata; džamija, mesdžida, mekteba i medresa u mostarskim mahalama, dajući jedan sumarni pregled teške sudbine koja je zadesila brojne od tih objekata. Svakako da posebno poglavlje u okviru toga pripada “nestalim mostarskim džamijama” koje su, u većini slučajeva, u doba komunističke ateizacije društva, grubo i divljački rušene, a njihovi lokaliteti ostajali pusti ili kao parking prostori, ostavljajući tako mahalu bez središta duhovnog i kulturnog života i obilježja.
Autor: prof. sc. Faruk Taslidža
Sažetak: U radu se ukazuje na različite vrste stradanja hercegovačkih muslimana (Bošnjaka), koja su obilježje dugih osmansko-mletačkih ratova tokom XVII stoljeća. Ta su stradanja u dosadašnjoj literaturi uglavnom zanemarivana, iako su imala bitan utjecaj na demografski i svaki drugi razvoj spomenutog naroda. Također, u radu je dat osvrt na osmanske teritorijalne gubitke u Hercegovačkom sandžaku, koji su redovno praćeni prisilnim seobama muslimanskog (bošnjačkog) stanovništva, odnosno, sužavanjem njegovog životnog prostora.
Autor: prof. dr. Sedad Bešlija
Sažetak: U radu[1] se na osnovu relevantnih arhivskih izvora i stručne literature donose podaci o Imotskom kadiluku tokom 17. stoljeća. Navedeni kadiluk bio je jedan od 16 kadiluka Hercegovačkog sandžaka u tom periodu. Nakon administrativno-upravne podjele i imena imotskih kadija i naiba, rad sadrži podatke o imotskim fortifikacijama, tj. dvjema najznačajnijim tvrđavama – Topani i Zadvarju te imotskim kulama. Zatim se govori o Bazani – glavnom stambenom mjestu Imotskog i konfesionalnim prilikama na tom području u 17. stoljeću. Zadnji dio rada odnosi se na događaje, položaj i ulogu kadiluka tokom dva najduža rata navedenog stoljeća, Kandijskom i Morejskom ratu.
Nakon restauracije, solarni sat na zidu džamije hadži Memije Hadžiomerovića u mostarskoj mahali Cernica, u subotu 31. 10. pred podne namaz, kratkom svečanosti predstavljen je široj društvenoj zajednici. Radi se o iznimno raritetnoj kulturno-historijskoj vrijednosti, budući da je do sada našoj naučnoj javnosti bio poznat jedino solarni sat na Hadži Ali begovoj džamiji u Travniku. Obrise solarnog sata prepoznao je imam ove džamije Enver ef. Husnić, nakon čega su u Medžlisu Islamske zajednice (IZ-e) Mostar angažirali stručnjake iz Zemaljskog muzeja u Sarajevu da obave temeljite restauratorske radove.
