Autor: Azra Hasanović

Sažetak: Avdo-ef. Abaza, imam, hatib, muallim i kaligraf iz Mostara, počeo je pisati poeziju još u mladalačkim danima. No, tek nakon odlaska u penziju, ozbiljno se posvećuje toj svojoj ljubavi i svoj pjesnički talent i umijeće počinje “brusiti” kroz zahtjevnu formu rubaija. Tako je nastala, a 2019. i publicirana, njegova prva knjiga – zbirka rubaija “Poj sa stabla života”. Svoje rubaije Avdo-ef. podijelio je u osam cjelina: Uvod, Vjera – islam, Moral – ahlak, Iskrice mudrosti, Bosni i šehidima, Ljubav –žena, Dunja i ahiret, Omeru Gijasuddinu Hajjamu. Sve ove cjeline, sumirane u svojim naslovima, pojavljuju se kao sazviježđa autorovog misaonog mikrokosmosa koja simboliziraju sve ono što je njemu bilo istinski vrijedno promišljanja i spoznaje: vjera, moral, mudrost, domovina, život. Posvetivši čitavo poglavlje svoje zbirke ljubavi, odnosno, ženi, Abaza otkriva da su i ljubav, odnosno žena od onog bitnog u životu, vrijedni traganja i spoznavanja.

Autor: mr. Salem ef. Dedović, muftija mostarski

„Nigdje bojama ljepšijem, nigdje vještijim kistom

Priroda nije svoj na kršu slikala lik.

Svaki je kamen tude narod okitio pričom,
tude je narodni duh sebi sagradio hram.”

(Safvet-beg Bašagić: Izabrane pjesme, str.113.)

Autor: mr. Salem ef. Dedović, muftija mostarski

Uvod

Muftijstvo mostarsko teritorijalno je naše najveće muftijstvo, vrlo je razuđeno i  u današnjem teritorijalnom ustroju države Bosne i Hercegovine nalazi se u okvirima tri kantona u Federaciji BiH (Hercegovačko- neretvanskom, Zapadno- hercegovačkom i Livanjskom kantonu ) i pokriva kompletno područje Istočne Hercegovine u manjem bh. entitetu. Područje Muftijstva je i bez ovog novog ustavnog uređenja države Bosne i Hercegovine uspostavljenog mirovnim dejtonskim sporazumom,  dosta razuđeno, nepovezano i rascjepkano, sa brojnim izazovima koji prate manje sredine, posebno na planu  brojnosti  muslimanske populacije i broja muslimanskih domaćinstava u njegovim džematima.

Autor: mr. Salem ef. Dedović, muftija mostarski

Sažetak: Rad prezentira raskošno bogatstvo vjerskih objekata; džamija, mesdžida, mekteba i medresa u mostarskim mahalama, dajući jedan sumarni pregled teške sudbine koja je zadesila brojne od tih objekata. Svakako da posebno poglavlje u okviru toga pripada “nestalim mostarskim džamijama” koje su, u većini slučajeva, u doba komunističke ateizacije društva, grubo i divljački rušene, a njihovi lokaliteti ostajali pusti ili kao parking prostori, ostavljajući tako mahalu bez središta duhovnog i kulturnog života i obilježja.

Autor: mr. Salem ef. Dedović, muftija mostarski

Sažetak: Mostar je utemeljen na općekorisnom projektu i programu institucije vakufa.Vakufi su kroz historiju davali ogromnog doprinosa razvoju ne samo vjersko-prosvjetnog, već i privredno-ekonomskog, kulturnog, socijalno-humanitarnog i komunalnog života ovoga grada.  Mostarski haremi predstavljaju značajan segment u ukupnom potencijalu mostarskih vakufa i vrijedno su islamsko kulturno-civilizacijsko nasljeđe koje svjedoči o životu ovdašnjih muslimana i njihovom višestoljetnom prisustvu.

Autor: prof. dr. Sedad Bešlija

Sažetak: U radu[1] se na osnovu relevantnih arhivskih izvora i stručne literature donose podaci o Imotskom kadiluku tokom 17. stoljeća. Navedeni kadiluk bio je jedan od 16 kadiluka Hercegovačkog sandžaka u tom periodu. Nakon administrativno-upravne podjele i imena imotskih kadija i naiba, rad sadrži podatke o imotskim fortifikacijama, tj. dvjema najznačajnijim tvrđavama – Topani i Zadvarju te imotskim kulama. Zatim se govori o Bazani – glavnom stambenom mjestu Imotskog i konfesionalnim prilikama na tom području u 17. stoljeću. Zadnji dio rada odnosi se na događaje, položaj i ulogu kadiluka tokom dva najduža rata navedenog stoljeća, Kandijskom i Morejskom ratu.