Lakišići se ubrajaju među najstarije muslimanske porodice u Hercegovini, a nesporno su jedna od najstarijih porodica Mostara.

Za vrijeme vlade sultana Selima I (1512. – 1520.) podignut je u Mostaru neposredno uz Stari most i lijevu obalu Neretve jedan mesdžid na ime spomenutog sultana. Mesdžid je sagrađen na mjestu gdje su udareni prvi temelji Mostoru, a u njemu su pretežno klanjali vojnici koji su stražarili u kulama na mostu i čuvali ga od eventualnih napada.

Za turske vladavine u Mostaru je postojao i djelovao tzv. “Česmanski vakuf”, ustanova kojoj ne nalazimo sličnu u drugim mjestima Bosne i Hercegovine. Ovaj vakuf je osnovao neki Hadži Jusuf-aga o kome nemamo nikakvih podataka. Pošto se vakufnama nije sačuvala to se ne zna kada je Vakuf osnovan i šta je vakif zavještao.

Ovo je bila prva i najstarija islamska bogomolja u Blagaju, a vjerovatno i u cijeloj Hercegovini. Sagrađena je, po svoj prilici, odmah po padu grada u turske ruke, jer su to potrebe iziskivale. To je bila tvrđavska džamija i služila je isključivo za bogomolju članova posade koji su ovdje služili.

Autor. Hasan Eminivić

I

U vlasništvu ovog vakufa na osnovu podataka iz gruntovnice (povodom sastavljanja gruntovnice 1890. godine) su bile sljedeće nekretnine:

MUFTIJE, PJESNICI, KALIGRAFI

Jedna od najuglednijih ulemanskih porodica Mostara tokom 17. i 18. stoljeća bila je porodica Kešfi, a skoro da ništa o njima ne znamo. Najistaknutiji alim ove porodice bio je mostarski muftija Ali Kešfi-efendija Mostarac. Druga dvojica alima porodice Kešfi bavili su se kaligrafskom i prepisivačkom djelatnošću. O njima će u ovom tekstu biti riječ.