Piše: dr. Ekrem Tucaković

U historiji Bosne i Hercegovine Mostar sa širom okolinom je kroz duža razdoblja bivao središte i izvorište književnog života, mjesto rađanja ili okupljanja mnogih književnika. U novijoj historiji dovoljno se prisjetiti prvih decenija 20. stoljeća i književnika koji su rođeni ili jedan period djelovali u Mostaru: Aleksa Šantić, Svetozar Ćorović, Jovan Dučić, Osman Đikić, Osman Nuri Hadžić, Abdurezak Hifzi Bjelevac, Hamza Humo, Alija Nametak, Musa Ćazim Ćatić.

Autor: Mustafa Sušić

Već duže vrijeme razmišljam da se o nekim pojava koje se dešavaju, tu oko nas, unutar prostora u kojem djeluje Islamska zajednica. Ipak ću se oglasiti pa molim sve one koji misle da je moje razmišljanje nesuvislo, neka me demantuju na ovim istim stranicama. Iznošenje mišljenja nikada nije grijeh, ma kakva ta mišljenja bila.

Piše: Prof. dr. Mehmet Görmez

U okviru ovogodišnje manifestacije “Selam, ya Resulallah” 17. oktobra 2022. godine u Bošnjačkom institutu – Fondacija Adil Zulfikarpašić, predavanje je održao dr. Mehmet Görmez, bivši predsjednik Diyaneta Republike Turske.

Hivzija Hasandedić

Ošanići su smješteni na padinama brda Hrguda, oko 2,5 kilometara sjeverozapadno od Stoca. Mjesto je poznato po arheološkom lokalitetu „Ošanićka gradina“, gdje je bilo veliko prehistorijsko naselje. Smatra se da je ovo naselje nastalo između VI i II vijeka prije nove ere i da je pripadalo ilirskom plemenu Daorsa. Centralno mjesto u naselju zauzimala je akropola zaštićena s istočne strane tzv. kiklopskim zidom ispred koje se pružao četvrtast trg sa više kuća i cisternom.[1] Gradina se nalazi dijelom u ruševinama, a ogroman zid, koji se do danas sačuvao, zadivljuje svakog posmatrača ne samo glomaznošću nego i veličinom u nj uzidanih kamenih blokova. Padom ovog kraja u turske ruke, u drugoj polovini XVI stoljeća, ovdje je počela islamizacija, a time i izgradnja prvih islamskih spomenika.

Mostarski haremi u vremenu devastacije 1878.-1992.

Za mostarske vakufe naročito je teško bilo vrijeme socijalističke Jugoslavije. U tom periodu porušeno je devet džamija, četiri mesdžida i svi objekti nekadašnjih mostarskih medresa osim Karađozbegove. Uništavanje mostarskih harema bila je planska i kontinuirana aktivnost socijalističke vlasti. Na taj način zatirao se bitan segment bošnjačke kulture, ali i najstarija historija ovog grada. Prema planovima socijalističkih urbanista, pojedini haremi potpuno su “zbrisani” i na njima su izgrađeni javni objekti kao što je željeznička stanica, zgrada Elektro-Hercegovine i zgrada GP Hercegovine. 

Piše: Nedim Hasić

Recenzija: Salem ef. Dedović, muftija mostarski