Prilikom prvih građevinskih radova na uređenju parka uz zgradu srednje i osnovne škole u Stocu, jučer su pronađeni ostaci nišana starih Stočana ukopavanih na ovom lokalitetu.
Na površini od oko 20 cm pronađen je nišan s natpisom „Merhum Osman Redžepović 1241“,dio turbana od drugog, te postolje od trećeg bašluka.
U skladu s procedurama, o svemu su obaviješteni policijski organi koji su tu informaciju redovnim putem proslijedili nadležnim institucijama.
Takav ishod bio je sasvim očekivan jer svi Stočani znaju da je područje gdje se danas nalaze školske zgrade, igralište i dvorana, nekada bilo harem.
– Datum na bašluku datira iz 1241. hidžretske godine, odnosno 1825, što znači da je star tačno 200 godina. Taj harem je osnovan mnogo ranije i služio je kao glavni gradski harem. Haremi Poplašići i Djetelina, u odnosu na njega, bili su manji i lokalnog značaja: u Djetelini su se sahranjivali vojnici, a u Poplašićima stanovnici tog naselja, dok se pravi stolački harem nalazio na mjestu današnje škole i parka – pojašnjava Salmir Kaplan, jedan od Stočana koji, pored političkog angažmana, s velikim interesom proučava historiju ovog grada.
Kaplan: Jasan dokaz da se istina ne može zauvijek skrivati
U opsegu lokaliteta pomenutog harema postojao je spomenik borcima Narodnooslobodilačkog rata, čiji ostaci, zajedno s partizanskom grobnicom, i danas postoje.
– Prema predanju jednog starijeg Stočanina, na tom mjestu su 1878. zakopani i borci koji su se borili protiv Austrougara, posebno nakon bitke na Žegulji. Iako za to nema pisanih dokaza, predanje se prenosilo usmenim putem. Lokalitet ima veliki historijski značaj, a harem je bio u funkciji do početka 1950-ih, kada je porušen. Tada su dijelovi nišana čak ugrađivani u zidove škole, što se moglo vidjeti prilikom kasnijih građevinskih radova – napominje Kaplan.
U tom kontekstu dragocjene su i fotografije iz 1900. godine koje potvrđuju postojanje harema, o čemu je pisao Suad Mujakić u knjizi „Historija pod kamenom“.
Nažalost, arhivska građa i dokumenti o haremu u Islamskoj zajednici Stoca nisu sačuvani, jer je sve netragom nestalo u ratnom vihoru krajem devedesetih. Kaplan pretpostavlja da bi eventualno kopije rješenja o načinu na koji je Islamska zajednica izvlaštena iz posjeda mogle postojati u arhivima Gazi Husrev-begove biblioteke, Arhivu Hercegovine ili u katastarskim i gruntovnim uredima. No, ni na koji način nije želio spekulirati o pravnom statusu tog lokaliteta.
Smatra da je, s obzirom na protok vremena, kao i ljudske resurse, nužno analitički i sistematski elaborirati, ne samo pravni status ovog lokaliteta, koji je vjerovatno trajno izuzet i koji se koristi kao javna površina, već i svaki drugi lokalitet za koji se smatra ili postoje usmena predanja da je bio harem. Jer, kako je kazao, niko od Stočana ne bi želio da mu se djeca igraju na haremima, grobljima i na kostima umrlih Stočana.
Kaplan pretpostavlja da su stolačke vlasti 50-ih godina, na sličan način kao i one u Mostaru, sa ili bez provedenih normativnih procedura, jednostavno poravnale harem i privele ga zamišljenoj svrsi, a da ekshumacija tijela nije izvršena na način kako je to uobičajeno danas.
Radove na uređenju parka, čija je vrijednost oko 100.000 maraka, finansira Grad Stolac. Kaplan je izrazio nadu da će investitori u ovom slučaju provesti sve zakonom propisane procedure, bilo da se radi o temeljitim arheološkim iskopavanjima ili drugim zakonom predviđenim radnjama, te da će posmrtni ostaci biti tretirani u skladu s današnjim civilizacijskim normama.
– Ni u kom slučaju se ne želimo upuštati u oštrije reakcije i polemiziranje. Nadamo se da će nadležni organi i institucije valjano, uredno i na vrijeme uraditi svoj dio posla. I ovo je jasan dokaz da istina ne može biti zauvijek skrivena, kad-tad pokaže svoje pravo lice, takvo kakvo jeste. Ovaj konkretan slučaj ilustrativno nas podsjeća i na težak usud i odnos prema našoj bošnjačkoj baštini – zaključio je Kaplan.
(Hasan Eminović/Preporod.info)
