Korisno za međuljudske odnose je otkriti znake štetnog oblika zavisti, a to se može prepoznavanjem vanjskih znakova, osvještavanjem vrsta ljudi koji su skloni zavidljivosti i razumijevanjem okolnosti i postupaka koji u ljudima mogu izazvati aktivnu zavist

Piše: Kenan Ovčina

Po prirodi stvari, ljudi se (stalno) porede s drugima. Mjeri se društveni status, poštovanje koje se uživa i pažnja koja se na sebe privlači, te se zapažaju međusobne razlike. Nekima od nas potreba da se poredimo s drugima postaje najvažniji motiv u radu.

Za druge, ovo poređenje postaje uzrokom velike zavisti – osjećanja inferiornosti i frustracije (prema psihološkoj teoriji), što dovodi do prikrivenih napada i sabotaže. Niko ne priznaje da ga u postupanju vodi zavist. Zato je važno prepoznati rane i suptilne znakove iste – neumjerene pohvale, otvorena želja za prijateljstvom, vješto prikrivene sarkastične primjedbe, nezadovoljstvo zbog tuđeg uspjeha. Najčešće se javlja među saradnicima i u bliskim odnosima.

Piše: Hasan Eminović

Ročište po tužbi Grada Mostara koji, shodno zakonskim odredbama, zastupa gradsko Pravobranilaštvo protiv Hrvatskog narodnog kazalište (HNK) zbog nelegalne dodjele zemljišta i neregularnosti građevinskih dozvola da na lokalitetu Lakišića harema izgradi zgradu, a koje je trebalo biti održano 10. oktobra ove godine odgođeno je do daljnjeg. Zapravo dok Kantonalni sud u Mostaru ne donese presudu po žalbi kantonalnog Pravobranilaštva, s obzirom da se u predmet „Lakišića harema“ legitimiralo kao umješač, navodno štiteći interese Vlade HNK-a, a u korist Kazališta. Na ranijim ročištima sudinica Općinskog suda u Mostaru Biljana Stajčić odbacila je protutužbu Pravobranilaštva Hercegovačko-neretvanskog kantona protiv Grada Mostara kao nedozvoljenu. Pred održavanje nastavka sudskog procesa 10. oktobra Općinski sud u Mostaru ipak mu je odlučio dozvoliti da se žali Kantonalnom sudu, iako za to nema niti procesnog niti materijalnog opravdanja.

Piše: Hasan Eminović

Salve retoričkih osuda pravne argumentacije u vezi sa slučajem lokaliteta Lakišića harema, odnosno, bespravne gradnje u Centralnoj zoni Grada Mostara, a koje je pred bosanskohercegovačkom javnosti elaborirao bivši gradonačelnik Mostara Safet Oručević, u čijem je središtu zgrada Hrvatskog narodnog kazališta, iznova su otvorile davno sklopljene i nikad do kraja na valjan način pročitane stranice historije pravnog nasilja minulih režima nad vakufskom imovinom u ovom gradu, posebno nad haremima.