Rođenje i obrazovanje
Dr. Salem-ef. Dedović, sin Nazifa i Aiše r. Omerika, rođen je 7. aprila 1976. godine u Gornjoj Bijenji, Općina Nevesinje.
Osnovnu školu “Risto Proroković“ pohađao je u Donjoj Bijenji. Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu, upisao je uoči agresije, a nakon prekida u radu škole zbog rata, iz Mostara uspijeva doći u Sarajevo i nastavlja školovanje u ratnim uvjetima. Maturira 1996. godine. U Mostaru živi od 1992. godine.
Nakon Medrese odlazi na studij u Arapsku Republiku Egipat, i to u prvoj poslijeratnoj grupi bh. studenata s kojom je obnovljeno slanje naših studenata na studij u Kairo, na čuveni Al-Azhar.
Diplomirao je 2001. godine na Odsjeku arapskog jezika i historije arapske književnosti na Fakultetu za arapski jezik Univerziteta Al-Azhar.
Postdiplomski studij pohađao je na Fakultetu islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu gdje je na katedri šerijatskog prava odbranio magistarski rad pod naslovom “Vakufi u Mostaru od 1931. do 2013. godine.” Na istom Fakultetu okončao je i doktorski studij u znanstvenom području Historija šerijatskog prava s disertacijom Šerijatskopravne teme u djelu Mustafe Sidkija Sarajlića, mostarskog muftije u prvoj polovini XIX stoljeća.
Kretanje u službi
Odmah po završetku dodiplomskog studija u Kairu, vraća se u domovinu i stavlja na raspolaganje Islamskoj zajednici. Angažiran je u Medžlisu Islamske zajednice Mostar kao imam i hatib Ahmed-age Lakišića džamije, gdje je nastavio obavljati povjerenu dužnost i kasnije uporedo sa radom u obrazovanju, a i kao glavni imam u Medžlisu Mostar. Kraći period je obavljao imamsko-hatibsku i muallimsku dužnost i u Stocu.
U prosvjetno-pedagoškom procesu radio je kao profesor islamske vjeronauke i arapskog jezika u Gimnaziji Mostar i Srednjoj medicinskoj školi, te profesor arapskog jezika u Karađoz-begovoj medresi i asistent za arapski jezik na Fakultetu humanističkih nauka Univerziteta “Džemal Bijedić”. Desetak godina vodio je program Kursa islama za srednjoškolce u Mostaru koji su pohađali brojni daroviti mladići i djevojke.
Skoro punih osam godina, od 1. septembra 2006. do 24. maja 2014. godine, bio je na poziciji glavnog imama Medžlisa Islamske zajednice Mostar gdje je rukovodio poslovima vjersko-prosvjetnog života i pokretao brojne inovativne vjerske i kulturne projekte u radu s predškolskom populacijom, mektebskom djecom, mladima, te specijalizirane programe za ženu-muslimanku.
Bio je član Sabora IZ u BiH u mandatnom periodu 2010-2014. Obavljao je dužnost predsjednika Upravnog odbora predškolske odgojne ustanove vrtića “Zemzem”, čiji je osnivač Medžlis Islamske zajednice Mostar, od njegova utemeljenja 2012., pa do 2015., gdje je dao puni doprinos u realizaciji ovog važnog odgojno-edukativnog projekta Islamske zajednice u Mostaru.
Sabor IZ u BiH na prijedlog reisu-l-uleme Husein-ef. Kavazovića potvrdio je na zasjedanju održanom 26. aprila 2014. godine u Sarajevu, njegovo imenovanje na mjesto mostarskog muftije. Svečana dodjela murasele upriličena je na ceremoniji u Karađoz-begovoj džamiji u Mostaru, 24. maja 2014. godine, od kada obavlja mandatnu dužnost mostarskog muftije.
Takođe, Sabor IZ je na sjednici održanoj 20. aprila 2019. godine potvrdio prijedlog Reisu-l-uleme za imenovanje mostarskog muftije Salema-ef. Dedovića na novi petogodišnji mandat. 13. aprila 2024. godine Sabor Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini potvrdio je prijedlog Reisu-l-uleme o imenovanju dr. Salem-ef. Dedovića na treći petogodišnji mandat.
Salem-ef. dao je značajan doprinos u reaktiviranju rada Udruženja Ilmijje, prvo kao glavni imam na području Medžlisa Mostar, a onda i kao muftija za čitavo područje Muftijstva mostarskog. Od 2015. godine predsjednik je Školskog odbora Karađoz-begove medrese. Daje poticaj da se Medresa kroz svoje brojne nastavne i vannastavne sadržaje uključi u različite segmente javnog i kulturnog života, te da se uspostavi čvrsta veza i saradnja sa svim medžlisima i džematima Muftijstva mostarskog.
Posebnu pažnju u svom radu od dolaska na čelo Muftijstva posvetio je izdavačkim projektima, afirmirajući značaj naučno-istraživačkog i književnog rada, dajući poticaj i podršku saradnicima da pišu i publikuju svoja djela.
Prema reaktiviranoj ustanovi Karađoz-begovog vakufa, njegovoj biblioteci poklanjao je naročitu pažnju, starajući se u pogledu obogaćivanja njenog knjižnog fonda, osiguranja adekvatnog prostora i uvjeta za njen rad i osavremenjivanja bibliotečkih usluga za korisnike.
Obavljajući dužnost muftije davao je poticaj i podršku da se organizacijski kapaciteti medžlisȃ Muftijstva mostarskog u administrativno-pravnom i finansijskom pogledu stabiliziraju i podignu na veći nivo, a u pogledu imamskog kadra Zajednica ojača novim visokoobrazovanim i kompetentnim imamima.
Kroz rad u Izvršnom odboru Medžlisa Islamske zajednice Mostar, s pozicije glavnog imama, a kasnije dolaskom na čelnu poziciju Muftijstva mostarskog, snažno je podržavao ideje i svesrdno podržavao izgradnju i stavljanje u funkciju koristonosnih vakufskih projekata, bilo da je riječ o revitalizaciji starih, ili pak o investiranju i izgradnji potpuno novih, generacijski vrijednih vakufa, poput Studentskog hotela u Mostaru, Kompleksa Tekije na Vrelu Bune u Blagaju, Centra za zdravo starenje u Podveležju, zgrade vrtića Zemzem u Mostaru i drugih.
Naučni, prevodilački i publicistički rad
Autor je knjiga: Mostarski vakufi od 1931. do 2013. godine, Riječ nade: hutbe, govori i intervjui, te koautor knjige Lakišića harem u centru Mostara: trajanje i otimanje koja je prevedena i na engleski jezik pod naslovom The Lakišića harem in the center of Mostar: history of a seized cemetery.
U časopisu Novi Muallim objavio je sljedeće radove: Nestale mostarske džamije: Hadži Balina džamija u mahali Brankovac, Ramazan: Prilika za poticaj na društveni aktivizam i Odgojno-obrazovne ustanove Karađoz-begova vakufa u Mostaru – historijski pregled, dok je u Glasniku Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini objavio: Lakišića harem u Mostaru: Historijat jednog važnog vakufskog lokaliteta, Dovište na vrelu Bune čuvar tradicije i identiteta i Hutba u aktuelnom kontekstu i prijevod pozdravnog govora prof. dr. Ahmeda Tajjiba, šejhul-Azhara, upućenog papi Franji pod naslovom Radimo zajedno u općem interesu.
U Zborniku radova Vakufske direkcije sa Okruglog stola posvećenog stanju vakufa u Trebinju napisao je rad Revitalizacija vakufa na području Muftijstva mostarskog. Autorske hutbe objavljivao je u Glasniku Rijaseta i publikacijama Godišnjak Medžlisa Islamske zajednice Mostar i Godišnjak Muftijstva mostarskog. Na njegov poticaj ove dvije godišnje publikacije, u kojima se bilježe programske aktivnosti, projekti i planovi Zajednice redovno se izdaju. Od dolaska na čelo Muftijstva, inicirao je redovno publikovanje Zbornika radova Dana mevluda i zikra, najznačajnije vjersko-kulturne manifestacije i dovišta hercegovačkih muslimana, u kojem se objavljuju radovi znanstvenika sa naučnih skupova i okruglih stolova, prikazi novih izdanjȃ, besjede promotora na promocijama djela islamske, kulturno-historijske i književne tematike, te govori alimȃ na centralnim mevludskim svečanostima.
Autorske radove iz područja vjere, kulturno-povijesne baštine, socio-društvene i političke tematike s posebnim osvrtom na izazove s kojima se suočavaju Bošnjaci na području Muftijstva, objavljivao je u svim godištima Zbornika radova Dana mevluda i zikra i Godišnjaku Muftijstva mostarskog. Takođe, autor je značajnog broja publicističkih radova koje je objavljivao u Preporodu, Oslobođenju i sedmičnom časopisu Stav, kao što je vrlo prisutan i u javnom medijskom prostoru putem brojnih intervjua, nastupa i izjava o aktuelnim vjerskim i opće društvenim pitanjima. Autor je dvanaest recenzijȃ knjiga, monografija i zbornika radova.
Prevodilački rad je vrlo plodna dionica u njegovom misijskom i stručnom radu, pa je kao koprevodilac sa arapskog jezika na bosanski učestvovao u prevođenju osam djela iz biblioteke poznatog egipatskog mufessira (komentatora) Kur'ana Muhammeda Šaʻravija: Halal i haram, Isra i Miradž - velika mu'džiza, Sihir i zavist, Nevidljivi svijet, Primljeni hadž, Nafaka, Kraj svijeta i Žena u Kur'anu i prvog toma knjige Fetve od Ibn Tejmijje.
Samostalno je na bosanski jezik preveo kratki roman Svjetiljka Ummu Hašim savremenog egipatskog književnika Jahje Hakkija koji je objavljen u izdanju Karađoz-begove medrese u Mostaru. Na bosanski jezik je prevodio i eseje Mustafe Mahmuda, egipatskog savremenog mislioca.
Vrlo snažan doprinos međureligijskom dijalogu i uspostavljanju saradnje među vjerskim zajednicama u Mostaru i Hercegovini u postkonfliktnom društvu, dao je kroz iniciranje brojnih programa posvećenih izgradnji mira i povjerenja među narodima i vjerskim zajednicama, te učešćem na naučnim skupovima, simpozijima, okruglim stolovima i edukativnim radionicama.
Za predan i prepoznatljiv doprinos građenju i afirmaciji mira u teškom postratnom periodu, od strane Centra za mir i multietničku saradnju iz Mostara 2017. godine, dodjeljeno mu je godišnje priznanje Mimar mira.
