Mostar: Nekadašnja linija razgraničenja kao linija pomirenja?

Nekadašnja linija razgraničenja u Mostaru, trebala bi postati linija pomirenja i međureligijskog susreta – poručuje mostarski muftija Salem ef. Dedović. U središnjoj zoni Mostara predlaže izgradnju Islamskog kulturnog centra, u blizini mjesta gdje je ranije započeta izgradnja katoličke crkve. Smatra da bi u istoj liniji trebala biti izgrađena i Jevrejska sinagoga. Plan za izgradnju vjerskih objekata postoji, no volje da se isti izgrade nema.

Izgradnja katoličke crkve Kristova Uskrsnuća zaustavljena je prije 15 godina. Razlog – urbanistička suglasnost i građevinska dozvola. Za vjersku zajednicu Centar – Zalik, mise se trenutno služe u iznajmljenom prostoru, nekadašnjem vojnom skladištu. Najamnina ističe 2016. godine, stoga je biskup Ratko Perić vlasima uputio promemoriju da se nastavi s izgradnjom crkve.

Don Željko Majić: Mi smo samo upozorili i svratili pozornost članu predsjedništva i svima kojih se to tiče da nama istječe ugovor o korištenju na prostoru na kojemu sada jesmo. I mi ne znamo šta će biti nakon 2016. jer prostor na kojem sada slavimo svetu misu je tuđi.

Na izgradnju godinama čekaju i drugi vjerski objekti u Mostaru. Od 2002. godine postoji inicijativa da na prostoru bivše robne kuće HIT, bude izgrađen Islamski kulturni centar. Centar bi zauzimao površinu od oko 9.000 metara kvadratnih. Iako je prije 12 godina podnesen zahtjev za građevinsku dozvolu i urbanističku suglasnost, da danas odgovora nije bilo. 2005. godine formirana je i komisija za izradu Idejnog rješenja regulacijskog plana Središnje zone, no nije učinjeno ništa.

Ramiz Jelovac, predsjednik IZ Mostar: Komisija je tu bila približno, ali se zakovala u nešto što je trebalo biti realizirano kao idejni projekt. Ono što je bio zahtjev IZ-a prema informacijama koje smo tad imali, to je bilo prihvaćeno osim da munare ne mogu da dođu ili u toj visini ili da ne mogu nikako.

Muftijstvo mostarsko, zatražilo je potporu Katoličke crkve u Hercegovini, da središnja zona Mostara – nekada linija razgraničenja postane linija mira i međureligijskog susreta. Tako bi se mostarskim Bulevarom protezala Katolička crkva, Islamski centar te Jevrejska sinagoga. 12 godina je prošlo otkako je na mostarskom Bulevaru svečano postavljen kamen-temeljac za izgradnju jevrejskog kulturnog centra i sinagoge. Kamen i dan-danas stoji kao i natpis koji potvrđuje da je to mjesto namijenjeno za sinagogu. Međutim, početak radova nije ni na pomolu.

Objašnjenje koje je pristizalo u Jevrejsku zajednicu glasi da je problem također u građevinskoj dozvoli. Obraćali su se na mnoge adrese, ali razumijevanja nije bilo.

Zoran Botić, Jevrejska zajednica Mostar : Navodno taj objekat koji je Grad financirao se ne uklapa u unesco zonu, pa smo morali to nešto da izmjenimo. Pa pristali bi i na to, međutim izgubili smo interes, sad nemamo ni para da gradimo. Mi imamo inicijativu da odustanemo od izgradnje, ali da nar napravimo jedan park. Dok vjerski objekti čekaju na izgradnju, u središnjoj zoni Mostar niču su novi objekti. Sudeći po trenutnoj situaciji, ovaj problem u urbanističkom smislu neće biti riješen bez dogovora vladajućih politika.

(Oslobođenje)

Mostar: Nekadašnja linija razgraničenja kao linija pomirenja?

Mostar: Nekadašnja linija razgraničenja kao linija pomirenja?

Nekadašnja linija razgraničenja u Mostaru, trebala bi postati linija pomirenja i međureligijskog susreta – poručuje mostarski muftija Salem ef. Dedović. U središnjoj zoni Mostara predlaže izgradnju Islamskog kulturnog centra, u blizini mjesta gdje je ranije započeta izgradnja katoličke crkve. Smatra da bi u istoj liniji trebala biti izgrađena i Jevrejska sinagoga. Plan za izgradnju vjerskih objekata postoji, no volje da se isti izgrade nema.

Izgradnja katoličke crkve Kristova Uskrsnuća zaustavljena je prije 15 godina. Razlog – urbanistička suglasnost i građevinska dozvola. Za vjersku zajednicu Centar – Zalik, mise se trenutno služe u iznajmljenom prostoru, nekadašnjem vojnom skladištu. Najamnina ističe 2016. godine, stoga je biskup Ratko Perić vlasima uputio promemoriju da se nastavi s izgradnjom crkve.

Don Željko Majić: Mi smo samo upozorili i svratili pozornost članu predsjedništva i svima kojih se to tiče da nama istječe ugovor o korištenju na prostoru na kojemu sada jesmo. I mi ne znamo šta će biti nakon 2016. jer prostor na kojem sada slavimo svetu misu je tuđi.

Na izgradnju godinama čekaju i drugi vjerski objekti u Mostaru. Od 2002. godine postoji inicijativa da na prostoru bivše robne kuće HIT, bude izgrađen Islamski kulturni centar. Centar bi zauzimao površinu od oko 9.000 metara kvadratnih. Iako je prije 12 godina podnesen zahtjev za građevinsku dozvolu i urbanističku suglasnost, da danas odgovora nije bilo. 2005. godine formirana je i komisija za izradu Idejnog rješenja regulacijskog plana Središnje zone, no nije učinjeno ništa.

Ramiz Jelovac, predsjednik IZ Mostar: Komisija je tu bila približno, ali se zakovala u nešto što je trebalo biti realizirano kao idejni projekt. Ono što je bio zahtjev IZ-a prema informacijama koje smo tad imali, to je bilo prihvaćeno osim da munare ne mogu da dođu ili u toj visini ili da ne mogu nikako.

Muftijstvo mostarsko, zatražilo je potporu Katoličke crkve u Hercegovini, da središnja zona Mostara – nekada linija razgraničenja postane linija mira i međureligijskog susreta. Tako bi se mostarskim Bulevarom protezala Katolička crkva, Islamski centar te Jevrejska sinagoga. 12 godina je prošlo otkako je na mostarskom Bulevaru svečano postavljen kamen-temeljac za izgradnju jevrejskog kulturnog centra i sinagoge. Kamen i dan-danas stoji kao i natpis koji potvrđuje da je to mjesto namijenjeno za sinagogu. Međutim, početak radova nije ni na pomolu.

Objašnjenje koje je pristizalo u Jevrejsku zajednicu glasi da je problem također u građevinskoj dozvoli. Obraćali su se na mnoge adrese, ali razumijevanja nije bilo.

Zoran Botić, Jevrejska zajednica Mostar : Navodno taj objekat koji je Grad financirao se ne uklapa u unesco zonu, pa smo morali to nešto da izmjenimo. Pa pristali bi i na to, međutim izgubili smo interes, sad nemamo ni para da gradimo. Mi imamo inicijativu da odustanemo od izgradnje, ali da nar napravimo jedan park. Dok vjerski objekti čekaju na izgradnju, u središnjoj zoni Mostar niču su novi objekti. Sudeći po trenutnoj situaciji, ovaj problem u urbanističkom smislu neće biti riješen bez dogovora vladajućih politika.

(Oslobođenje)