Nakon što je nedavno dr.sci. Emir Demir na mezarju Edirnekapı u Istanbulu locirao mezar muderrisa Ali Fehmi efendije Džabića, glasovitog mostarskog muftije u vremenu od 1884. do 1900. godine i bošnjačkog prvaka Pokreta za vjersku i vakufsko-mearifsku autonomiju, delegacija Muftijstva mostarskog na čelu sa muftijom dr. Salem-ef. Dedovićem zijaretila je njegov mezar i pred njegovu dušu poklonila hatma-dovu.

U petak, 9. januara 2026. godine, muftija mr. Nevzet Porić primio je u Ljubljani mostarskog muftiju, dr. Salem-ef. Dedovića. Prijemu su prisustvovali Nevres-ef. Mustafić, potpredsjednik Mešihata Islamske zajednice u Republici Sloveniji i Senad-ef. Karišik, glavni imam Muslimanskog kulturnog centra Ljubljana.

Tokom susreta razgovarano je o aktuelnim procesima i razvojnim pravcima Islamske zajednice u Republici Sloveniji, s posebnim naglaskom na vjerski život, obrazovne aktivnosti i kulturno djelovanje. Muftija Porić tom je prilikom predstavio rad i programsko usmjerenje Islamske zajednice u Republici a posebno Muslimanskog kulturnog centra Ljubljana, istaknuvši njegovu ulogu kao otvorenog prostora susreta, dijaloga i duhovnog sadržaja, namijenjenog kako članovima Islamske zajednice, tako i široj javnosti. U kontekstu društvenog djelovanja, istaknuta je i dugogodišnja dobra saradnja Islamske zajednice u Republici Sloveniji s Katoličkom crkvom te drugim vjerskim zajednicama, koja se ostvaruje kroz međureligijski dijalog i zajedničke inicijative od općeg društvenog značaja.

Muftija Dedović izrazio je zadovoljstvo viđenim i pohvalio organizacijski i programski pristup Islamske zajednice u Sloveniji, naglasivši da ovakav model djelovanja predstavlja snažan doprinos očuvanju duhovnog identiteta, ali i afirmaciji kulture i otvorenosti u savremenom evropskom društvu.

Sagovornici su razmijenili mišljenja o mogućnostima jačanja međusobne saradnje u narednom periodu, posebno u oblastima vjerske edukacije i kulturne razmjene.

U okviru posjete, muftija Dedović je u Muslimanskom kulturnom centru Ljubljana predvodio džuma-namaz. Hutbu muftije Dedovića prenosimo u cjelosti:

“Hvala Allahu Gospodaru svih svjetova, Koji kada odluči da nešto bude kaže: “budi“ i ono bude. Svjedočimo da nema drugoga boga osim Njega, Njemu pripada sva vlast, moć i svaka odredba. Svjedočimo i da je Muhammed, a.s., Njegov odabrani poslanik i odani rob koji je prenio poruku ljudima i ispunio preuzeti emanet. Njemu je Allah ukazao počast s darom Isrā’a i Miʻrādža pokazujući mu znamenja velika i otkrivajući prizore mnoge; onih spašenih ali i onih koje čeka patnja golema. Allaha molimo za blagoslov u ovome odabranom danu i džumuanskom času. Amin!

Draga i poštovana braćo,

Svevišnjem Allahu iskazujem zahvalnost na prilici da danas s ove časne minbere kazujem hutbu, vama, braći muslimanima u Ljubljani. Dragi kolega i brat, muftija Nevzet-efendija, učinio mi je čast da budem danas ovdje s Vama u mubarek danu džume. Molim Allaha, dž.š., da njega i sve vas nagradi za istrajnost u vjeri i misiji za dobrobit islama i muslimana u Republici Sloveniji.

U mjesecu smo redžebu koji je vjesnik mubarek vremena ramazanskog, pred nama je i druga mubarek-noć Lejletul-Miʻrādž, u kojoj je bilo to neobično noćno putovanje o kojem nam govori prvi ajet kur'anske sure El-Isrā’:

“Hvaljen neka je Onaj Koji je u jednom času noći preveo Svoga roba iz Hrama časnog u Hram daleki, čiju smo okolinu blagoslovili kako bismo mu neka znamenja Naša pokazali. – On, uistinu, sve čuje i sve vidi.“ (El-Isrā’, 1.)

Allahovom voljom i odredbom u jednom času noći, Muhammed, a.s., je prenesen iz Kabe u Mekki u Mesdžidul-aksā u Jerusalem. Na tom velikom putu iz počasti, priznanja, te dodatne podrške, snage i ohrabrenja otkriveni su mu brojni prizori, slike i stanja koji govore o istinitosti života na ahiretu.

Nadnaravnim događajima, u što spada i događaj Isrā’a i Miʻrādža, Allah je Svoje poslanike učvršćivao u Istini, ohrabrivao da istraju šaljući im poruku da nisu ostavljeni, da je njihova misija od Njega Svevišnjega podržana i da ostanu čvrsto opredjeljeni u prenošenju moralnih vrijednosti ljudima. Te mudžize bile su test za one koje su pozivali da prihvate vjeru i moralan život, pa su im poslanici donosili i te nadnaravne događaje koji se zbivaju po Allahovoj odredbi, kao neoborivi i osjetilni i razumski dokaz u koji se treba vjerovati i bez kalkulacija slijediti. Međutim, i pored toga većina ljudi ostajala je u zabludi, uostalom tome svjedočimo i danas, jer ljudi nisi spremni da mijenjaju ustaljeni način života, ne želeći da svoje norme ponašanja, djelovanja i poslovanja usklade sa univerzalnim božanskim načelima pravičnosti, moralne čistote, svetosti i nepovredivosti ljudskog života, dostojanstva i solidarnosti. Kur’an nam govori o toj ljudskoj isključivosti i nenaklonosti Istini pa makar im se saopćavali i najočitiji dokazi koje svojim očima gledaju.

„A i kad bismo ti spustili Knjigu na papiru ispisanu tako da je mogu svojim rukama opipati, oni koji ne vjeruju opet bi rekli: „Ovo je samo jedna očigledna čarolija!“ (El-Enʻām,7.)

Poslaniku, a.s., je ukazana najveća počast – doživio je duhovno uzdignuće (Miʻrādž), obradovan je direktnim razgovorom s Allahom, dž.š. Na Miʻrādžu je on, ali i cjelokupan njegov ummet, počašćen ljekovitim duhovnim darom namaza koji nas oplemenjuje, čisti našu nutrinu i daje nam snagu da se sačuvamo od samozaborava i nemara. I taj ljekoviti dar, mi imamo svakodnevno na raspolaganju, da nas opominje, da nas popravlja i da nas i duhovno i moralno izgrađuje.

U suštini muslimanu je data mogućnost da ima trajno nasljeđe Mirādža, iz dana u dan, iz namaza u namaz, jer ima priliku da doživljava svoje uzdignuće i razgovor sa svojim Gospodarom svaki puta kada stane pred njega. Jesmo li svjesni te blagodati? Cijenimo li tu blagodat, da li to suštinski doživljamo i prenosimo li je u našu svakodnevnicu? Jesmo li svjesni poruke da nam se valja uzdizati i uspinjati, a ne propadati i nazadovati. Miʻrādž traži od nas uspon, uzdignuće, dostojanstveni moralni zemaljski hod, a ne posrnuće i pad. Između brojnih i važnih poruka veličanstvenog događaja Isrā’a i Miʻrādža koje se daju iščitati i uzeti kao putokaz u prvome redu je ta da Stvoritelj ne ostavlja Svoga roba bez podrške, da mu nalazi rješenja za izlazak iz poteškoće.

“… a onome koji se Allaha boji, On će izlaz naći. i opskrbiće ga odakle se i ne nada; onome koji se u Allaha uzda, On mu je dosta.” (Et-Talāk, 3-4.)

Kušnja je ta koja prati čovjeka, kroz nju se preispituje i njegova vjera i moral. Čovjek se mora strpljenjem naoružati, i s čvrstom vjerom, ubjeđenjem i pouzdanjem u Allaha podnositi sve spletke, bez da ga to obeshrabri i izazove kod njega nelagodu. Utjehu nalazi u tome da je Allah uz one koji Ga se boje u svakoj prilici i koji istrajavaju u činjenju dobra.

“Strpljiv budi!  ali, strpljiv ćeš biti samo uz Allahovu pomoć. I ne tuguj za njima, i neka ti nije teško zbog spletkarenja njihova. Allah je zaista na strani onih koji se Allaha boje i grijeha klone i koji dobra djela čine.” (En-Nahl, 127-128.)

Svjesni budimo da je Allah Taj Koji pomaže svoje iskrene i odane robove, da ih ne ostavlja bez Svoje podrške. Nikada s Allahom i uz Allaha ne možemo biti gubitnici!

Braćo draga!

Vakufska zdanja poput Muslimanskog kulturnog centra u Ljubljani čine nas ponosnim, jer nam omogućavaju da slobodno afirmišemo vjeru, vrijednosti, kulturu, jezik i tradiciju, tražeći Allahovo zadovoljstvo, milost i oprost. U ovim našim zborovima mi jačamo naše jedinstvo i dostižemo unutrašnji mir i stabilnost. Zahvalni smo svim plemenitim vakifima za djela dobročinstva koja su ostavili iza sebe, a od čega korist imaju nove generacije koje dolaze. Vakuf je institut koji muslimanima osigurava nezavisnost, slobodu i punu autonomiju u vođenju svojih vjerskih, edukativnih, kulturnih i drugih aktivnosti. Islamska zajednica zahvaljujući vakufu stasava u snažnu i respektabilnu instituciju. Tako i danas dobro organizovana zajednica sa vakufskim potencijalom koji ima, može čuvati i unapređivati vjerski, odgojno –obrazovni i kulturni život našeg naroda. Zato su politički sistemi gledali kako će vakufe oteti, a Islamskoj zajednici i muslimanima onemogućiti slobodan razvoj života i djelovanja. No, ostala je njihova plemenita srčika da svjedoči o neuništivosti vakufa, pa se na njoj kaleme novi vakufi, još veći i izdašniji. I dobro je da jača svijest naših džematlija o važnosti vakufa i opredjeljenju da se imovina uvakufljava za trajno dobro, za prosperitet, kako za budućnost Ovog tako i Onog svijeta. Poslanik, a.s., poučio nas je da razborito gledamo prema onome što je u našem posjedu od imovine i imetka, savjetujući nas kako najbolje da osiguramo sebi uspjeh.

“Čovjek govori: ‘Moj imetak, moj imetak, a njemu od njegovog imetka dijeli se na troje: ono što pojede, pa izbaci, ono što obuče, pa podere, i ono što udijeli, pa ga učini trajnim dobrom za ahiret; a sve ostalo će, kada on ode, ostati i biti prepušteno ljudima!“

Draga braćo,

naše istrajavanje za ulazak u posjed onoga što je ostalo od Lakišića vakufa u centru Mostara i izgradnju Interkulturnog centra Mevlana paradigma je borbe za temeljna prava, jednakopravnost i slobode našeg naroda i zajednice koji u Mostaru imaju svoju prošlost i kontinuitet u vjeri, i u kulturi, i u jeziku i u pismenosti. Bošnjaci već drugo trpe nepravdu i brojna ograničenja u Mostaru i Hercegovini, a uložili su i dali sve za jedinstveni multietnički grad i ne mogu i neće pristati da im se danas pod plaštom priče „grada koji više nije slučaj“ otima pravo da slobodno definišu šta je budućnost muslimanskog sakralnog prostora – Lakišića vakufa. Na ovom primjeru se, kao i na projektu adaptacije one malehne Tucakovića džamije u selu Rabrani, u neumskom zaleđu, očituje ispravljanje bošnjačke kičme i dostojanstva u sudaru sa hegemonijom koja bi da zaustavi sve što muti zaokruženu sliku prostora gdje u potpunosti dominira jedna ideologija, vjera, kultura i jezik. Mi smo digli svoj glas u borbi za istinu i pravdu, za prava i slobode, i sretni smo što se taj glas prepoznaje i odzvanja u širim krugovima, kako u domovini i svijetu. Mostar nije samo Grad, a ponajmanje je mjesto za političku trgovinu na štetu Bošnjaka, on je sudbinska kapija Bosne i Hercegovine i njen čvrsti bedem.

Uzvišeni Allahu, podari nam svoj blagoslov u redžebu i šabanu i daj da dočekamo mubarek odabrani ramazan. Amin!"

(www.islamska-zajednica.si)

Muftija mostarski dr. Salem ef. Dedović se danas, zajedno sa delegacijom, susreo sa dekanom Arhitektonskog fakulteta Istanbulskog tehničkog univerziteta prof. dr. Mehmetom Küçükmehmetoğluom, prodekanom Arhitektonskog fakulteta vanrednim profesorom dr. Ömerom Dabanlıjem i vanrednom profesoricom dr. Lanom Kudumović.

Kantonalno tužilaštvo Hercegovačko-neretvanskog kantona formiralo je predmet i pokrenulo predistražne radnje povodom krivične prijave koju je podnijelo Udruženje građana „Mostarski krug“, a koja se odnosi na navodnu nelegalnu izgradnju zgrade Hrvatskog narodnog pozorišta u centru Mostara.