Tekst prof. dr. sc. Ilije Muse o sporu oko Lakišića harema i izgradnje Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru, objavljen u Vijencu i Večernjem listu, pokušava pitanje historijskog, pravnog i imovinskog statusa jedne gradske lokacije svesti na jednostavnu tezu: postoji zemljišnoknjižni upis, postoje akti vlasti i postoji sekularna država, pa time navodno prestaje svaka ozbiljna rasprava o historijskom karakteru tog prostora i pravima Islamske zajednice.

Dana 23.09.2026. godine, predsjednik Mešihata Islamske zajednice, muftija sandžački dr. Mevlud ef. Dudić sa saradnicima primio je muftiju mostarskog dr. Salem ef. Dedovića sa delegacijom, koji je u Novom Pazaru boravio u svojstvu kandidata za reisu-l-ulemu kako bi prezentirao svoj program članovima Izbornog tijela.

U okviru predstavljanja programa kandidata za reisul-ulemu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, Muftijstvo goraždansko danas je posjetio muftija mostarski dr. Salem-ef. Dedović.

Tom prilikom muftija goraždanski Remzija-ef. Pitić upriličio je prijem za muftiju mostarskog dr. Salem-ef. Dedovića i njegove saradnike. Susret je bio prilika za razgovor o pitanjima od značaja za rad i djelovanje Islamske zajednice, kao i za međusobnu razmjenu mišljenja i iskustava.

Pitanje lokaliteta Lakišića harema u Mostaru već decenijama nije samo pitanja prostora, vlasništva, urbanizma ili građevinskih dozvola. On nije samo parcela. Nije prazan prostor koji svoje značenje dobija tek onda kada na njemu bude izgrađena neka nova građevina. Harem je mjesto sjećanja. To je prostor u kojem su ukopani ljudi, prostor koji pripada historiji jedne zajednice i prostor koji za muslimane Mostara ima vjersko i memorijalno značenje.