U okviru manifestacije "Odbrana Bosne i Hercegovine - Igman 2021" u Ratnoj džamiji na Igmanu hutbu je kazivao muftija mostarski Salem-ef. Dedović.

Muftija Dedović je u hutbi podsjetio da su u islamskoj tradiciji Bošnjaka posebno istaknuta i srcima prirasla mjesta učenja zajedničkih dova - dovišta.

- Puna je naša zemlja dovišta, koja se vezuju za planinske predjele, izvore rijeka, dakle pitomih, sklonjenih i mirnih mjesta gdje se u miru i tišini moglo spokojno zazivati ime Božije, tražiti od Njega blagoslov i pomoć, i usrdno Mu zahvaljivati na blagodatima obilja rodnih polja. Tako u našoj tradiciji egzistiraju velika i masovno posjećena dovišta, poput Ajvatovice, Bune, Karića, Kladnja, pa sve do onih lokalnih koja se vežu za određeni geografski prostor i džemat. Ali svima njima jedno je zajedničko; snaga, ljepota i doživljaj zajedničke dove, namaza i duhovne razgale koja ljude privlači i priziva na zajedničko okupljanje bez obzira koliki to napor, trud i žrtvu iziskivalo - rekao je.

- Dovišta su zborovi zajedništva i okupljanja u vjeri i dobru, u vjernosti domovini, u međusobnoj povezanosti i zajedničkoj sudbini bez obzira odakle dolazimo, kojem pravcu ili opciji iskazujemo simpatije i povjerenje - nastavio je muftija.

- Nas ovdje danas na Igmanu dozvao je poziv našeg duhovnog zavičaja (naše vjere) i zov zemaljskog zavičaja (domovine i države) koji trebaju svoje sinove i kćeri da se u plemenitoj namjeri saberu, okupe, povežu i uvežu kako bi pokazali da nam je jako stalo da očuvamo i afirmišemo i naš zemaljski i duhovni zavičaj. Oni jedan drugog dopunjuju i osnažuju, i kada dovoljno brinemo i o jednom i o drugom zavičaju, onda je Bosna sigurna i mirna za prosperitetan život u njoj - naglasio je mostarski.

U pravednoj i herojskoj borbi Bošnjaci su kao samosvjestan narod odbranili Bosnu, naveo je muftija, ne dozvoljavajući tuđinu, agresoru i silniku da dovede u pitanje po Božijem i općem prirodnom pravu zagarantirana prava na: život, vjeru, imovinu, čast, potomstvo, vlastitu kulturu, identitet, način života, tradiciju.

-  Ovih dana, krajem jula do prvog mubarek petka u mjesecu augustu sastajemo se ovdje na Igmanu, da bismo se podsjetili na odsudne trenutke jula '93. godine kada su bosanske gazije zaustavile agresorsku ofanzivu na slobodne i pitome prostore bosanskih planina, dolina i sela, i pokušaje presijecanja komunikacije sa srcem i glavom zemlje bosanske - njenim glavnim gradom Sarajevom. Igman, ova čudesna planina, otvorena ratna vrata slobodnom i odbranjenom Sarajevu, i put ka konačnoj i punoj slobodi naše zemlje, ima posebno mjesto u duši i svijesti svakog čovjeka. Baš kao što su brojne druge bosanskohercegovačke planine, prelazi i vrleti u tim teškim vremena bile važni koridori ka slobodi i dostojanstvu našeg čovjeka - rekao je.

Dodao je da i danas trebaju biti važni svi prostori koji se vode kao grunt Bosne i Hercegovine, bez obzira gdje se taj grunt nalazio i bez obzira na brojnost onih koji na njemu obitavaju.

-  Život je vrijednost, vrijeme je dragocjenost, sloboda je blagodat. Mir, sigurnost i blagostanje su blagodati - poručio je muftija Dedović.

Istakao je kako je domovina stečevina i blagodat koja nije došla sama od sebe, ona je satkana od krvi šehida i palih boraca, i žrtve i truda odanih i samosvjesnih patriota koji su prepoznali trenutak i nesebično se davali u njenoj odbrani i izgradnji.

- Na blagodatima treba trajno zahvaljivati. Valja izgrađivati svijest o njima, kako ličnu, tako i na kolektivnom planu kao narod. I na lijep, kulturan i uvjerljiv način govoriti o njima, i javno obznanjivati značaj blagodati. Ne smijemo se usmjeriti putem onih koji poriču i minimiziraju blagodati, to su očiti nezahvalnici. Stalno moramo sebi naglašavati da su nam blagodati, prilike i vrijeme najdragocjeniji resursi s kojima treba upravljati na odgovoran način, podsjećajući se kur'anske istine koja ljudima razotkriva suštinu odnosa prema vrijednostima koje su nam date -  kazao je muftija.

Naša sudbina i život u ovoj nam dragoj zemlji traže od nas budnost, odgovornost i posvećenost, poručio je u hutbi muftija Dedović.

- Prijeko je potrebno i iznimno važno da se među nama razvija osjećaj uzajamne povezanosti, socijalne bliskosti i iskrenog bratskog povjerenja. Te vrijednosti ključne su za naš uspjeh i spas, kako ovosvjetski tako i onosvjetski. Moramo istrajavati, to je vjernička odlika, i te bitne sastavnice našeg ličnog i kolektivnog bića valja nam popravljati, sastavljati i dovoditi u red - zaključio je muftija mostarski Salem-ef. Dedović.

(Rabija Arifović/ Preporod.info)


Islamski centar Mostar

Nekadasnja linija razgranicenja kao linija pomirenja?