U Mesdžidu Sultana Selima kod Starog mosta u Mostaru večeras je održana Večer Kur’ana, u okviru manifestacije „Uzor si mi, Poslaniče“, a povodom godišnjice ponovnog stavljanja ovog prostora u funkciju mjesta ibadeta.
Program je organizirao Medžlis Islamske zajednice Mostar, a odabrane odlomke iz Kur’ana učili su mostarski hafizi i imami: kurra hafiz dr. Dževad-ef. Gološ, hafiz mr. Aid-ef. Tulek, hafiz Jusuf-ef. Bećoja, hafiz Elvedin Tabaković, hafiz Abdullah Tabaković, hafiz Nezir Šarić, Jusuf-ef. Kafadar, Mirsad-ef. Fale, Arnel-ef. Demirović i Mujo-ef. Memić. Prigodno predavanje održao je muftija mostarski dr. Salem-ef. Dedović.
Glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Mostar mr. Dino-ef. Maksumić kazao je da je večerašnji program kruna jednogodišnjih aktivnosti usmjerenih na vraćanje Mesdžida Sultana Selima njegovoj izvornoj namjeni.
– Prošle godine smo, dakle, 29. augusta vratili mesdžid, bio je petak. Evo danas je ponedjeljak. Proučili smo večeras Kur’an. Na Večeri Kur’ana bili su naši mostarski hafizi, hafizi Medžlisa Islamske zajednice Mostar i imami koji su nas počastili lijepim učenjem, a, naravno, snažnu, jaku poruku uputio je i muftija mostarski dr. Salem-efendija Dedović – kazao je Maksumić.
Istakao je da je riječ o posebnoj večeri koja ima dodatni značaj zbog toga što je istog dana održano i pripremno ročište u predmetu koji se odnosi na Lakišića harem.
– Tako da je ovo večeras jedna mubarek, blagoslovljena večer na koju smo ponosni i sa koje ćemo dugo razmišljati o porukama koje nam je muftija poslao, s obzirom na to da je danas bilo ovo pripremno ročište vezano za slučaj, našu borbu za Lakišića harem – kazao je glavni imam.
Maksumić je najavio da će Mesdžid Sultana Selima i ubuduće biti mjesto redovnog vjerskog života i okupljanja vjernika.
– Mesdžid je aktivan. U mesdžidu se obavljaju svakodnevni namazi. To ćemo nastaviti. Razmišljam o tome da ovdje angažujemo stalnog imama kako bi aktivnosti bile još brojnije, još veće, ako Bog da. Mislim da će se to, ako Bog da, i realizovati – kazao je Maksumić.
U svom obraćanju muftija Dedović posebno je govorio o simbolici učenja Kur’ana na prostoru Starog mosta i značaju Mesdžida Sultana Selima za Mostar.
– Lijepo je da smo večeras ovdje na Starome mostu. Lijepo je da se Kur’ani-kerim vraća u ovu Božiju kuću. Da grli ovaj prostor. Da čuva ovaj prostor – kazao je Dedović.
Istakao je da Stari most, historijska jezgra grada i minareti predstavljaju prepoznatljive simbole Mostara, ali i da prisustvo Kur’ana ovom prostoru daje posebnu duhovnu dimenziju.
– Kur’ani-kerim je došao na Stari most, da oplemeni most. I da čuva Mostar. I da čuva ove kule. I da čuva ovaj narod. Da ga oplemenjuje. Kur’anom se srca oplemenjuju. Srca ljudska se ispunjavaju smislom, biti, suštinom – poručio je mostarski muftija.
Govoreći o vrijednosti Kur’ana, Dedović je podsjetio na hadis Allahovog Poslanika, Muhammeda, a. s., o vrijednosti svakog proučenog harfa, ističući da učenje i slušanje Kur’ana imaju posebnu duhovnu vrijednost.
Posebno je naglasio da Kur’an ne treba biti prisutan samo u džamijama nego i u životu muslimanskih porodica.
– Sve su džamije oplemenjene Kur’anom, ali i naše kuće trebaju biti oplemenjene Kur’anom. U njima treba da se uči, sluša, čuje Božiji glas, glas Božije knjige – kazao je muftija.
Kako je istakao, Večer Kur’ana na Starom mostu predstavlja i priliku da u svijet ode slika o gradu u kojem muslimani čuvaju svoju tradiciju učenja, pamćenja i življenja Kur’ana.
– Neka ode lijepa slika iz Mostara u ovome mjesecu rebiul-evvelu. Neka ode lijepa slika o muslimanima ovoga grada. Da oni uče Kur’an, izučavaju Kur’an, da imaju svoje hafize, da imaju svoje učače, da imaju ovdje školu Kur’ana i da se vraćaju na trase staroga Mostara, ulemanskog Mostara, tradiciju gdje se Kur’an čuvao, izučavao, pamtio, ali i živio – poručio je.
U drugom dijelu obraćanja muftija Dedović govorio je o značaju zaštite sakralnih prostora i njihovom posebnom statusu.
– Mi smo večeras u ovom prostoru koji je sakralni muslimanski prostor. Sakralni znači hurmetom zaštićen, svet, za koji važe posebna pravila ponašanja, čuvanja i poštovanja, jer je ovo hurmet prostor, zaštićen prostor – kazao je.
U tom kontekstu osvrnuo se i na Lakišića harem, ističući da muslimanska mezarja, bez obzira na protek vremena, imaju svoj hurmet.
– Tako i svaki harem, njegovo ime to kaže, muslimansko mezarje, ima svoj hurmet – rekao je Dedović.
Govoreći o fetvi Islamske zajednice koja se odnosi na pitanje Lakišića harema, kazao je da je ona utemeljena na vjerskim i pravnim izvorima.
– Ta fetva je donesena 19. juna prošle godine. Javni je dokument. To je naučna studija. Studija utemeljena na temeljnim izvorima naše vjere, ali utemeljena i na Zakonu o slobodi vjere i posebnom Zakonu o zaštiti sakralnog prostora i sakralnih objekata – kazao je Dedović.
Naglasio je da Islamska zajednica traži zaštitu statusa Lakišića harema i dosljednu primjenu zakona.
– Muslimansko mezarje na Lakišića haremu ne može se orati, prekopavati. Tamo su još uvijek kosti muslimana. To je mezarje. Bez obzira koliko je proteklo vremena – poručio je.
On je podsjetio da je pred Općinskim sudom u Mostaru održano pripremno ročište u ovom predmetu, dok je glavno ročište najavljeno za 1. oktobar.
– Mi smo u okvirima zakona i fetva nije izvan zakona – kazao je mostarski muftija.
Govorio je i o ulozi Islamske zajednice i vjere u javnom prostoru, naglasivši da djelovanje muftije i Islamske zajednice nije ograničeno samo na džamijski prostor.
– Nije muftija samo u džamiji. Muftija je u javnom prostoru i javnom životu. I vjera je u javnom prostoru i javnom životu – poručio je.
Pozvao je muslimane da aktivnije učestvuju u procesima koji se tiču njihove zajednice i budućnosti, ističući da nije dovoljno samo posmatrati događaje sa strane.
– Nije dovoljno da ove procese pratimo s tribina. Treba sići na teren, u prostor, na igralište i igrati utakmicu – kazao je Dedović.
Večer Kur’ana u Mesdžidu Sultana Selima tako je objedinila duhovnu poruku učenja i slušanja Kur’ana, podsjećanje na obnovljenu funkciju ovog historijskog prostora, ali i aktuelne poruke o potrebi zaštite sakralne i vakufske baštine.
