Mostarski muftija dr. Salem-ef. Dedović predvodio je danas džuma-namaz i održao hutbu u obnovljenoj Tucakovića džamiji u Rabranima kod Neuma, odakle je uputio poruke o strpljivosti, ustrajnosti i odgovornosti za očuvanje vjerskog i nacionalnog identiteta Bošnjaka u Hercegovini.
Četiri godine nakon borbe za dogradnju džamije i izgradnju njenog munareta, muftija Dedović susreo se s malobrojnim stanovnicima ovog sela i džematlijama koji ljetne odmore provode u Neumu.
Govoreći o kur'anskoj poruci iz posljednjeg ajeta sure Ali Imran – "O vjernici, budite strpljivi, budite ustrajni i na Allahovim granicama nepokolebljivi" – muftija je istakao da se vjera ne gradi prečicama niti se zajednica može sačuvati bez sabura, istrajnosti i spremnosti na žrtvu.
– Ništa ne dolazi preko noći. U životu, u porodici, među ljudima i u radu za zajednicu potreban je visok stepen strpljivosti i tolerancije. Najvrjednija djela kod Allaha jesu ona u kojima čovjek ustrajava – poručio je muftija.
Podsjetio je na događaje iz 2022. godine, kada je džuma-namaz u Rabranima klanjan usred građevinskih radova, nakon što je lokalna inspekcija pokušala zaustaviti dogradnju džamije.
– Provukli smo se ispod trake kojom su bili zabranjeni radovi da bismo obavili džumu. Sve poslije toga bila je istrajnost, odlučnost i vjera da se prava i slobode na ovom prostoru ne poklanjaju, nego se za njih mora pokazati ljudska hrabrost i odlučnost – kazao je.
Naglasio je da su Rabrani mnogo više od jednog sela, a Tucakovića džamija mnogo više od vjerskog objekta.
– Ova džamija je vratila samopouzdanje našem čovjeku. Ovaj mali minaret govori da ovdje postoji naš narod, da je vidljiv i da nije sklonjen. Pokušaj da se zabrani podizanje minareta bio je pokušaj da se pošalje poruka kako Bošnjaka ovdje nema – dodao je.
Govoreći o historijskom prisustvu muslimana na neumskom prostoru, muftija je, pozivajući se na dokumente iz naučne studije dr. Emira Demira, podsjetio na arhivsku građu o nekadašnjoj džamiji u Neumu.
Istakao je da se borba za prava ne treba temeljiti na mitovima, nego na historijskim činjenicama.
– Nama ne trebaju mitovi ni ideologije. Mi se oslanjamo na istinu, na ono što je bilo, i tražimo pravednost, ravnopravnost i vidljivost. I tražimo da niko nikome ne uskraćuje nikakva prava i slobode – kazao je muftija.
Centralni dio hutbe posvetio je značenju kur'anske riječi "rabitu" – bdijenju i nepokolebljivom čuvanju granica vjere, identiteta i prostora.
– Bosna i Hercegovina je naš životni prostor u cjelini. Zato su važne i naše najmanje tačke u istočnoj Hercegovini – Trebinje, Bileća, Ljubinje, Gacko, Nevesinje, kao i Rabrani. Niko nema pravo da ih otpiše niti da ih se odrekne – naglasio je.
Istakao je da Islamska zajednica već decenijama nosi najveći teret očuvanja islama i bošnjačkog identiteta na prostoru istočne Hercegovine, često s malim brojem ljudi, ali sa sviješću o historijskoj odgovornosti.
Ukazao je i na savremeni trend u kojem se sve želi postići odmah i bez čekanja, naglašavajući da se ništa vrijedno ne može izgraditi preko noći.
– Ne može biti ništa bez strpljivosti. Čovjek mora pokazati strpljivost i u okvirima svoje vlastite familije, sa vlastitom djecom, sa svojom suprugom, sa svojom čeljadi, sa svojim komšijama, sa svojom braćom, sa svojim ljudima, sa onim što radi – upozorio je.
Uz strpljivost, kazao je, vjernik mora imati istrajnost i postojanost, pozivajući vjernike da ne odustaju kada naiđu na prepreke ili kada njihov trud ne donese odmah očekivani rezultat.
– Nemojte biti kao oni što kažu: danas je pošlo krivo, danas nije uspjelo, ja ću odustati, ovo ne ide, ovo ne može. Trebamo znati da se u vjeri traži istrajnost, postojanost – kazao je muftija, podsjetivši na Poslanikovu, a.s., predaju da su Allahu najdraža djela ona u kojima čovjek ustrajava, makar bila mala.
U hutbi je ukazao i na opasnost nemarnosti i nehaja, ističući da čovjek, zanemarujući svoju odgovornost, može iznevjeriti emanet koji mu je povjeren.
– Važna je istrajnost, važna je upornost. I važno je ne biti nemaran, ne biti nehajan. A biti nehajan i biti nemaran znači iznevjeriti emanet poslanja života – rekao je.
Govoreći o odgovornosti svih kojima je povjeren javni emanet – vjerski, društveni ili politički – muftija je naglasio da funkcije nisu ni čast ni privilegija.
– To je odgovornost. Onaj ko misli da je funkcija prilika da prigrabi privilegije, radit će nauštrb naroda. Ljudi moraju razmišljati kakav trag ostavljaju iza sebe, jer funkcije prolaze, ljudi prolaze, a djela ostaju – kazao je.
Podsjetio je i na Poslanikove riječi da će Allah tražiti odgovor od svakoga kome je nešto povjereno – da li je emanet sačuvao ili ga je pronevjerio.
Na kraju hutbe poručio je da primjer Rabrana pokazuje kako se može odgovoriti na diskriminaciju i ograničavanje prava Bošnjaka u Hercegovini.
– Bošnjaci Hercegovine danas su pod velikim pritiskom. Ovaj primjer pokazuje da se diskriminaciji može suprotstaviti odlučnošću i ustrajnošću. Ovo je poruka svima kojima je nešto povjereno – nemaju više kud uzmicati. Dosta je bilo uzmicanja na štetu našeg naroda u Hercegovini – kazao je muftija Dedović.
