Piše: Ahmet Kurt
Danas, 26 novembra 2025, široko rasprostranjena vijest u kojoj se prenosi izjava profesora njemačkog jezika Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru dr. Ivice Petrovića u kojoj stoji: “Nigdje u spisima nisam naišao na toponim ‘Lakišića harem’. Spominju se brojni haremi po Mostaru, ali taj ne“.
U vijesti se dalje navodi kako je “tijekom godina navedeni profesor proučavao veliki broj povijesnih zapisa i putopisa te građu iz bečkih arhiva, i nigdje nije pronašao toponim koji danas dio bošnjačke politike koristi kao argument protiv izgradnje Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru.”
Čovjeku treba vjerovati kad kaže da nigdje nije naišao na naziv Lakišića harem. Mada stoji da je “proučavao veliki broj povijesnih zapisa”, očito je da ih nije pogledao sve!
Na slici je dio sa današnje karte Mostara na kojoj su georeferenciranjem (prenos površina i objekata sa starih karata i u drugačijim mjerilima uz pomoć geografskog koordinatnog sistema na ista mjesta na moderne karte) prikazane granice Lakišića harema sa karte iz 1881. godine koja nosi broj Zone 32 Colonne XVII Section 12 viertel B sechhzlt. b/4, a čuva se u Österreichisches Staatsarchiv Abteilung Kriegsarchiv – Wien. Broj čestice iz 1881. godine je 1322, Kreis Mostar, Bezirk Mostar, Gemeinden Mostar.
Sreća da se u arhivama naše i arhivama drugih država čuvaju službeni dokumenti sa opštinskog, kotarskog i državnog nivoa baš od 1881. godine koji neupitno dokazuju postojanje Lakišića harema. Na slikama samo par tih dokumenata sa razmeđa 19. i 20. stoljeća.
