Razgovarao: Mirnes Kovač
PREPOROD: Poštovani direktore Tulek, na početku Vam čestitam odbranu magistarskog rada. Kažite nam koja je bila tema koju ste istraživali?
Tulek: Hvala Vam na čestitkama. Magistarski rad sam odbranio na Fakultetu islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu prošle sedmice. Tema magistarskog rada bila je „Starateljstvo prilikom zasnivanja braka u doktrini islamskih pravnih škola“, a rad je odbranjen pred Komisijom u sastavu: prof. dr. Nedim Begović – predsjednik, prof. dr. Zuhdija Hasanović – član i prof. dr. Mustafa Hasani – član i mentor. U radu je pojašnjen pojam bračnog staratelja, njegova uloga prilikom udaje muslimanke te je istražen problem bračnog starateljstva u fetvama Vijeća za fetve Islamske zajednice, kao i u mišljenju savremenih islamskih pravnika. Predočeni su propisi bračnog starateljstva u okvirima hanefijske pravne škole, kao i normativi kod malikijske, šafijske i hanbelijske pravne škole. Pojašnjena je uloga bračnog starateljstva u praksi muslimana koji žive u savremenom kontekstu u zemljama zapadne civilizacije te uloga bračnog starateljstva prilikom sklapanja šerijatskih brakova u našoj zemlji.
ZAJEDNIČKI RAD, TRUD I USTRAJNOST
PREPOROD: Šta Vas je motiviralo da se bavite ovim istraživanjem?
Tulek: Motiv za odabir ove teme bio je pojava pogrešnog pristupa braku i pogrešnom razumijevanju njegovih propisa u našem vremenu. Najčešće je to mlada populacija, ali s propisima braka se poigravaju i neke starije osobe. Primjetna je pojava tzv. tajnih brakova, posebno u studentskoj populaciji, pojava obavljanja šerijatskog vjenčanja bez građanskog, ali i ulazak u novi brak nakon razvoda, bez završetka sudske procedure razvoda braka. Sve ove pojave donose u praksi mnogo problema, što smo imali namjeru ukazati kroz ovo istraživanje.
PREPOROD: Na početku smo još jedne školske godine, Vi ste već u trećem mandatu direktor ove odgojno-obrazovne ustanove Islamske zajednice. Možete li nam za početak napraviti jedan presjek rada u proteklom periodu, od kada ste preuzeli njeno rukovođenje?
Tulek: Tako je. Funkciju direktora Medrese obavljam od februara 2014. godine, te se za četiri mjeseca završava moj mandat, a Medresa će, ako Bog da, dobiti novog direktora. Naš rad prate i ocjenjuju viši organi i nadležna tijela ali i neposredni učesnici odgojno-obrazovnog rada. Ulogu direktora sam preuzeo relativno mlad, što je predstavljalo dodatni izazov. Nije jednostavno biti direktor svojim profesorima i razrednicima iz Medrese, ali uz zajednički rad, trud i ustrajnost dođe se do cilja. Najvažniji dio našega rada jesu učenici, zbog kojih postoji škola. Ostvarili smo kvalitetan odgojno-obrazovni rad, što su prepoznali učenici i njihovi roditelji. što je za nas najvažnije. Medresa u Mostaru je specifična po tome što kantonalna vlast i nadležno Ministarstvo za obrazovanje prepoznaju i finansiraju segmente rada koji se odnose na nastavni proces, a još uvijek ne prepoznaju đački dom i ne finansiraju troškove doma. Stoga je za nas izazov da obezbijedimo sredstva za finansiranje odgajatelja, tehničkog osoblja koje radi u đačkom domu te da obezbijedimo sredstva za troškove doma: hrana, grijanje, električna energija, voda i sl. Iskreno se nadam da će u budućnosti Vlada HNK-a prepoznati značaj đačkog doma i da će pružiti neophodnu materijalnu podršku.
PROJEKAT RAZMJENE UČENIKA
PREPOROD: Kako kadrovski stojite, ko su Vaši saradnici i kako odgo̟varaju izazovima promjena u odgojno-obrazovnom procesu?
Tulek: Trenutno Karađoz-begova medresa ima 60 zaposlenika, od toga je 38 članova nastavničkog vijeća. Imamo tri generacije nastavnika. Tu su stariji profesori, uglavnom teolozi, koji rade u Medresi od samog reaktiviranja njenog rada. Druga generacija su nastavnici koji rade od 15 do 20 godina, i većinom su alumnisti Medrese, te nova generacija, mladi kadrovi koji su naši alumnisti. U kolektivu imamo tri doktora nauka, četiri hafiza Kur'ana te 14 magistara nauka. Što se tiče izazova u samom odgojno-obrazovnom procesu, svi se zajedno s njima nosimo, nastojimo da pratimo trendove i promjene. U tom segmentu malo zaostaju stariji kadrovi, ali je najvažnije da naš rad bude na temeljima vrijednosti koje Medresa baštini, pa se možemo uhvatiti u koštac sa svim problemima i izazovima.
PREPOROD: Ko su danas učenici Karađoz-begove medrese? Kakva je saradnja s ostalim medresama Islamske zajednice?
Tulek: U ovoj školskoj godini Karađoz-begovu medresu pohada 240 učenika i učenica. Većina dolazi s područja Hercegovine, odnosno s područja Muftijstva mostarskog, kao što su Mostar, Konjic, Stolac, Duvno, Prozor i sl. Imamo i učenika iz Sarajeva ali i iz cijele Bosne i Hercegovine. Posebno nas raduje što se posljednjih godina upisuju učenici i učenice iz susjednih zemalja te iz dijaspore. To su sinovi i kćeri naših Bošnjaka koji žive u Hrvatskoj, Sloveniji, Austriji, Njemačkoj, Belgiji, Norveškoj, Holandiji, Švedskoj i sl. Medresa ima odličnu saradnju sa svim medresama koje djeluju u okrilju Rijaseta Islamske zajednice te s njima radimo na različitim projektima, aktivnostima, međusobno razmjenjujemo ideje i iskustva koje će unaprijediti naš rad. Želim istaknuti projekat razmjene učenika, koji je inicirala Uprava za nauku i obrazovanje, a u okviru kojeg smo do sada imali razmjenu s medresama iz Cazina, Visokog i Travnika, a u ovoj školskoj godini ćemo imati razmjenu s najmlađom merdesom, a to je Medresa „Reis Ibrahim-ef. Maglajlić“ iz Banje Luke. Želim istaknuti dobru saradnju s Medresom „Mehmed el-Fatih“ iz Podgorice, koja djeluje u okviru Islamske zajednice u Crnoj Gori s kojom imamo saradnju od samog njenog otvaranja.
"Hafiz Aid Tulek je rođen 1980. godine u Čapljini. Završio je Karađoz-begovu medresu, u prvoj poslijeratnoj generaciji, 1999. godine, a potom i Studij šerijatskog prava na Katarskom univerzitetu 2005. godine, Odsjek fikh i usul ul-fikh. Od 2005. do 2007. godine radio je kao imam, hatib i muallim u Medžlisu Islamske zajednice Mostar, a od 2007. godine je stalno uposlen u Karađoz-begovoj medresi, gdje je predavao fikh, hadis, tefsir, kiraet, imamet i arapski jezik te je radio na poslovima odgajatelja. Funkciju direktora ove škole obavlja od 2014. godine, a titulu hafiza Kur'ana stekao je 2015. godine pred Komisijom Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Bio je član Školskog odbora Karađoz-begove medrese u Mostaru od 2012. do 2014., te član Upravnog odbora Univerziteta Džemal Bijedić u Mostaru od 2021. do 2025. godine. Član je Sabora Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini u aktuelnom mandatu. Oženjen je i otac je četvero djece. S hafizom Tulekom smo razgovarali povodom početka nove školske godine u našim medresama."
ULAGANJE U SISTEM OBRAZOVANJA
PREPOROD: Unatoč povećanju broja medresa, u posljednje vrijeme se suočavamo s problemom nedostatka imamskog kadra. Zašto se to dešava? Da li naše medrese ispunjavaju svoju primarnu svrhu?
Tulek: To je veoma kompleksno pitanje kojim se, po mom mišljenju, institucije Islamske zajednice nisu bavile na adekvatan način. Definitivno, imamski poziv je u posljednjih desetak godina postao neatraktivan, a ako ovako nastavimo, za narednih deset godina će se ovaj problem još uvećati. Ključni problem nedostatka imama jeste što je taj poziv devalviran u strukturi Islamske zajednice, a ne bi trebalo biti tako jer su imami njen stub i temelj. Većina imama preživljava s vrlo niskim platama, te su primorani da rade i druge poslove kako bi obezbijedili dostojan život svojoj porodici. S druge strane, više od 20 godina se bavimo pitanjem stručne spreme imama, a ne bavimo se pitanjem redefinisanja poslova imama, hatiba i muallima, odnosno, osmišljavanjem njegovih poslova i zadataka na način koji će biti prihvatljiv novim generacijama, a da se ne izgubi misijski dio.
PREPOROD: Vi ste svršenik ove medrese, a poslije ste studirali u Kataru. U posljednje vrijeme smo dobili alumniste iz različitih zemalja muslimanskog svijeta. Koliko je ovo prednost, a koliko nedostatak u našem obrazovnom sistemu?
Tulek: Ponosan sam što sam alumnist Karađoz-begove medrese u njenoj prvoj generaciji nakon reaktiviranja, a nakon toga i alumnist Fakulteta šerijatskog prava i islamskih studija Katarskog univerziteta. Kada su u pitanju prednosti studiranja u različitim državama muslimanskog svijeta, možemo ih posmatrati u kontekstu različitih iskustava, pristupa i kvalitete, a, s druge strane, možemo imati nedostatke u prihvatanju ideoloških, kulturoloških i mezhebskih razlika koje postoje u odnosu na razumijevanje i pristup islamu u Bosni i Hercegovini. Ali, naravno, zavisi od studenata kako će se odnositi prema navedenim izazovima. Ja sam okončao dodiplomski studij prije 20 godina i u tom vremenu je Katarski univerzitet bio daleko ispred svih naših univerziteta u Bosni i Hercegovini, u svim segmentima rada i aktivnosti. Razlog toga jeste strategija države kada je u pitanju ulaganje u sistem obrazovanja, u svim njegovim segmentima, a posebno u visoko obrazovanje. Naravno, i danas je to tako, što potvrđuju i međunarodni standardi za ocjenu univerziteta širom svjeta, gdje Katarski univerzitet zauzima vrlo visoko mjesto u odnosu na naše univerzitete u Bosni i Hercegovini.
PREPOROD: Kakvu ulogu Karađoz-begova medresa igra u široj društvenoj zajednici? Koliko imate podršku džemata i Islamske zajednice?
Tulek: Karađoz-begova medresa: ima značajnu ulogu u široj društvenoj zajednici, gdje daje doprinos obrazovnom i kulturnom životu našega naroda i društva u cjelini. Naravno, najveći doprinos jeste na vjerskom planu, kroz obrazovanje svojih učenika, učestvovanje u različitim programima i aktivnostima vjerskoga karaktera, što su prepoznali naši džemati, medžlisi i druge institucije Islamske zajednice. U tom smislu imamo dobru podršku i odličnu saradnju, gdje se mogu izdvojiti akcija kurbana i zekata na poljoprivredne proizvode za potrebe Medrese.
IZAZOV PADA NATALITETA I SMANJIVANJA BROJA UČENIKA
PREPOROD: Koji su dalji razvojni planovi ove škole? Šta su Vaši ciljevi u narednom periodu?
Tulek: Na ovoj lokaciji, u kampusu Univerziteta „Džemal Bijedić“, internat Medrese je smješten više od 25 godina. Medresa je bila smještena u Čejvan Ćehajinom mektebu, uz Stari most, ali ta zgrada nije zadovoljavala potrebe za izvođenjem nastave i razvojem Medrese. Kamen temeljac za ovu zgradu je postavljen 2006. godine, a ona je otvorila vrata učenicima u septembru 2013. godine, od kada se cjelokupni nastavni proces realizira ovdje. Zgrada zadovoljava potrebe za kvalitetan odgojno-obrazovni rad, uz kontinuirano ulaganje u opremu i održavanje zgrade. Kada je u pitanju infrastruktura, Medresi još nedostaje sportska sala, čija je izgradnja započeta prije dvije godine sredstvima naših pojedinačnih vakifa. Do sada su završeni iskopi, zemljani radovi, betonski radovi u suterenu te je završena betonska ploča. Za nastavak radova su potrebna sredstva, a koja su nam obećana od Države Katar, te se nadamo da će u skorije vrijeme doći do realizacije ovog, za nas važnog, projekta. Nakon toga je nužna rekonstrukcija sistema grijanja u objektu muškog internata, odnosno utopljavanja navedene zgrade. Trenutno radimo na izgradnji konferencijske sale kapaciteta 50 mjesta, koja će biti završena u narednom mjesecu, ako Bog da. Naš dugoročni cilj jeste imati kontinuitet i stabilnost upisa učenika, jer na području Hercegovine živi samo oko 90 hiljada Bošnjaka, što predstavlja ozbiljan izazov kada je u pitanju upis.
PREPOROD: Koji su najveći izazovi s kojima se suočavate? Šta biste istakli kao najveće probleme ovog nivoa odgoja i obrazovanja, a kojih možda nismo dovoljno svjesni?
Tulek: Najveći izazovi jesu smanjivanje broj učenika koji završavaju osnovnu školu, što je povezano s brojnim faktorima, a posebno s natalitetom i pitanjima migracija. Drugi problem vidim u sistemu obrazovanja u osnovnim školama na koji se učenici prilagode, a koji ima ozbiljne nedostatke u različitim segmentima, pa se upisom u Medresu učenici moraju adaptirati na novi sistem koji ima drugačiji pristup i temelji se na drugim vrijednostima.
IIN Preporod, godina LV, broj 1292/18, 15. septembar 2025, str. 30-31.
