U okviru ovogodišnje manifestacije "Ramazan u Mostaru" danas je u Kulturnom centru "Kralj Fahd" na Bunuru otvorena izložba izdanja institucija Islamske zajednice u Mostaru.
U njen sadržaj uvrštene su objavljene knjige, naučno-istraživački radovi, monografije, zbornici radova, godišnjaci, zbirke pjesama, katalozi, brošure, časopisi, objavljivani od 2014. do 2024. godine u izdanju Muftijstva, Medžlisa, Medrese, Centra za učenje Kur'ana i IC štamparije. Izložba sadrži i primjerke tri doktorske disertacije.
Ovom izložbom obilježena je i 20. godišnjica reaktiviranja Karađoz-begove biblioteke u Mostaru.
Ideja njenog reaktiviranja 2005. godine, kako je to kazao glavni mostarski imam mr. Dino-ef. Maksumić, bila je vrlo važan korak u očuvanju kulture i tradicije i unapređenja kulture čitanja.
– Godišnji izvještaji o radu ove biblioteke su optimistični, jer iz godine u godinu govore o sve većem broju čitalaca, povećanju bibliotečkih jedinica i nerijetko vakufljenja čitavih porodičnih biblioteka – kazao je efendija Maksumić.
Dodao je kako je izložbom obuhvaćeno stotinjak izdanja koji su, svako sa svoj način, obogatile naučno istraživačku scenu ne samo u Mostaru, već i cijeloj Bosni i Hercegovini.
Izložbu je otvorio mostarski muftija dr. Salem-ef. Dedović. Uz podsjećanje na značaj i poziciju knjige u islamu akcentirao je neka od temeljnih načela islama prema knjizi i nauci općenito.
Još uvijek nedovoljno istražena raskošna duhovna materijalna i nematerijalna baština na području Hercegovine, kako je to naglasio, jedan je od važnih područja na kojem bi trebali i dalje raditi naučni radnici, istraživači, zaljubljenici u ljepote i prošlost Hercegovine.
Muftija dr. Salem-ef. Dedović
– Ponosni smo što smo upravo na tragu toga bili u prilici publicirati djelo iz pera hafiza Hase Popare pod naslovom "Vakufi hadži Ahmed-age i Mustafa-age", koji rasvjetljava nastanak nastanak i razvoj kasabe Ljubinje krajem 16. i početkom 17. stoljeća. Na tom tragu je i monografsko djelo "Muftije Mostara i Hercegovine" Ahmeda Mehmedovića, koje je i dopunilo i korigovalo ranija saznanja o ličnostima koje su bile na čelu te važne institucije hercegovačkih muslimana – naglasio je muftija.
Važnim djelima ocijenio je monografska izdanja o mostarskim i nevesinjskim džamijama, naučno djelo o vakufskoj imovini u Mostaru od 1931. do 2013. godine. Periodične publikacije, pojasnio je, donose naučne i stručne radove, osvrte i obaraćanja uleme u okviru manifestacije "Dani mevluda i zikra", najstarije kulturno vjerske manifestacije u Hercegovini, dok godišnjaci bilježe važne događaje i aktivnosti Islamske zajednice i donose jasan pregled rada institucija.
– Zahvalni smo dragom Bogu na vremenu i prilici da oživljavamo vakufe velikog vakifa Karađoz-bega, među kojima je i biblioteka. Karađoz-beg je biblioteku utemeljio 1570. godine, prije 455 godina. Ovovremena generacija muslimanskog vodstva IZ u Mostaru prije 20 godina je obnovila je njen rad. To su lijepi jubileji, na ponos Bošnjaka Mostara i Hercegovine, ali ujedno i velika odgovornost prema vakufu da se očuva i unapređuje - kazao je muftija proglašavajući izložbu otvorenom.
Izložbi su, pored kulturnih, javnih radnika u Mostaru i učenika srednjih škola, prisustvovali rektorica Univerziteta "Džemal Bijedić" u Mostaru prof. dr. Alena Huseinbegović i direktor Kulturnog centra "Kralj Fahd" ogranka u Mostaru Abdullah Musa.
Izložba je otvorena do 25. marta, a prati je i katalog koji su priredile bibliotekarke Amina Čavčić i Suvada Ratkušić.
(Hasan Eminović/Preporod.info)
