Knjiga mostarskog muftije dr. Salem-ef. Dedovića pod naslovom „Putokazi i krikovi iz Hercegovine“ predstavljena je u petak večer u Centru za kulturu Mostara. O knjizi su govorili mr. Nusret-ef. Abdibegović, nekadašnji travnički i banjalučki muftija, prof.dr. FahiraFejzić-Čengić i dr. Mirnes Kovač, novinar INN Preporod.
Muftijina četvrta knjiga je svojevrsni hronološki prikaz aktuelnih društvenih, kulturoloških, socioloških, pa i političkih zbivanja u Hercegovini, napose u Mostaru, i kao takva je prvorazredni izvor za sagledavanje međureligijskih, međunacionalnih i idejnih (su)odnosa u ovom iznimno važnom geografskom i sociološkom prostoru za budućnost Hercegovine.
Izbor hutbi, intervjua, govora, kolumni i žanrovski raznovrsnih tekstova koje je objavljivao u bosanskohercegovačkim medijima na slojevit i analitički referentan način obuhvata brojne višedecenijske otvorene procese, koji se na direktan ili indirektan način reflektiraju na najšire slojeve društva, ne samo u Hercegovini već i zbog principa društveno-političke kauzalnosti u cijeloj državi.
Među otežavajućim okolnostima koje prate rad muftije Dedovića Avdibegović je uočio stoljetnu devastiranost i opustošenost prostora Hercegovini, odsustvo prave brige političkih predstavnika i nedonošenje zakona o restituciji.
Briga o vakufu i vakufskoj imovini koju je u izazovnim okolnostima iskazao muftija Dedović temeljena je na islamskim stajalištima i tradicijskim uvjerenjima s ciljem zaštite stvarnih vjerskih sloboda i zakonskoj zaštiti vakufa i druge imovine Islamske zajednice.
Dr. Mirnes Kovač knjigu „Putokazi i krikovi iz Hercegovine“ muftije Dedovića tretirao je kao ogledni primjer angažiranog intelektualca i intelektualnog pregnuća, na suprot kojeg stoje prigodničarske, interesne opservacije, ili marketinške doskočice onih koji se u aktuelnim društvenim tokovima tako žele predstaviti javnosti.
U pojašnjenjima zašto se odlučio za objavljivanje knjige muftija Dedović se najprije referirao na fenomen masovne upotrebe tehnologije i digitalnih medija gdje se intenzivno smjenjuju informacije i na taj način zamagljuju civilizacijske suštine. Smatrao je vrijednim pokušati zaustaviti fokus na bitnim temama za budućnost muslimana i Bošnjaka u Hercegovini.
Kompletan autorski honorar od knjige “Putokazi i krikovi iz Hercegovine” i sav prihod od prodaje knjige u cijelosti je usmjeren u Fond za izgradnju Interkulturnog centra „Mevlana“ na Lakišića vakufu u centru Mostara.
