Bajram namaza u Mostaru klanjan je u 39 džamija i mesdžida. Centralna manifestacija, uz pridržavanje propisanih zdravstvenih mjera, održana je na fudbalskom stadionu Univerzitetsko-sportsko-rekreativnog centra “Midhat Hujdur Hujka”. Bajram namaz je predvodio i bajramsku hutbu održao mostarski muftija mr. Salem ef. Dedović.

U hutbi je govorio u bitnosti spoznajnih suočenja sa posljedicama izazvanim korona virusom u svijetu, posebno Bosni i Hercegovini. Ukazao je na islamska načela odgovornosti, zdravorazumskog promišljanja i na nužnost traganja za naučnim rješenjima u svim kušnjama s kojima se suočava čovječanstvo. „Nerazumno je da se vrši stigmatizacija pozitivnih na korona virus, ali je isto tako nerazumno da pozitivne osobe na virus ne otkrivaju svoje kontakte. Proteklih mjeseci u eteru je bilo puno teorija ni naučno, a niti zdravorazumski utemeljenih, koje su banalizirale opasnost od ovog virusa, što je u nekim situacijama i sredinama dovelo do kobnih posljedica po zdravlje i živote ljudi“, rekao je muftija.
Utjecaj pandemije na ekonomsku moć društva prokomentirao je kur’anskim kazivanjem o Jusufu a.s. i sedam sušnih nerodnih godina. „Ova nas kriza tjera da se okrenemo onome što možemo uraditi u vlastitoj zemlji s resursima koje nam je Dragi Bog dao na raspolaganje. Ne treba nam pesimizam, teorije i priče kako se ne može, trebaju nam vrijedne ruke, volja, odlučnost i poduzetan duh koji će nas pokrenuti da radimo, privređujemo i investiramo u resurse ove zemlje. Tu ima puno neiskorištenih potencijala i mogućnosti“, podsjetivši na islamski metodološki pristup gradiranja životnih vrijednosti, zahvalnost Uzvišenom Allahu, iskreninijet, svjesno i savjesno činjenja, a potom i činjenjedova, kazao je muftija Dedović. „Nama je živjeti islam i njegove vrijednosti u svakom vremenu i u svim okolnostima; i u radosti, i u komforu i izobilju, i u punom zdravlju, kao i u stanju kušnje prirodnih nevolja, neimaštine, bolesti, tuge…dodao je muftija, a potom je pozvao vjernike na investiranje u domaću proizvodnju, afirmaciju i očuvanje prirodno-historijskog nasljeđa.

U drugom dijelu hutbe osvrnuo se na ambijent i okolnosti pred predstojeće izbore u Gradu Mostaru. „Ovi izbori jesu prekretnica da se Mostar konačno pokrene i uredi kao grad civilizacijskih standarda i evropskih vrijednosti s poštivanjem prava svih njegovih naroda i građana, bez ikakve diskriminacije ili straha od dominacije. Takav Mostar kojemu težimo i u koji čvrsto vjerujemo da je moguć, traži pamet, mudrost i volju onih koji će stati pred biračko tijelo naroda i tražiti njegovo povjerenje, da se okupe oko jednog jedinstvenog cilja i interesa, koji nije uskostranački. Ideja Mostara mora nadilaziti pojedince, stranke i politike. Mi želimo perspektivni i prosperitetni Mostar“, istakao je muftija. Buduća uprava Grada Mostara, kako je naglasio, treba da razvija cijeli Grada, da jača međunacionalnu koheziju i međukulturnu saradnju, da daje podršku međureligijskom dijalogu u prijateljskoj atmosferi upoznavanja i poštovanja, a ne u atmosferi nekulture i napetosti. „Fragmentiran i usitnjen politički kapacitet ne vodi Mostar u budućnost. Podjele vode samo sitnom interesu, a upropaštavaju generacijsku priliku da ova sredina krene naprijed i kao takva bude primjer i ostatku države“, upozorio je muftija.

Tumačeći propise hadža i kurbana muftija je u bajramskoj hutbi apostrofirao kako je krajnji smisao ovih obreda zahvalnost, međusobna ljubav i solidarnosti preko čega se dostiže Božija milost i blizina. „Put u Božiju milost i blizinu ostvaruje se preko milosti i bliskosti s Njegovim stvorenjima. Klanjem kurbana i dijeljenjem kurbanskog mesa dostižemo stepen (takvaluka) bogobojaznosti. Tim činom potvrđujemo da smo spremni žrtvovati dio svoga dunjaluka, u ime Allaha, za našu Vječnost. Taj čin nas mijenja i popravlja, potvrđuje naše požrtvovanje, ljubav, istrajnost, vjernost, puninu i smisao života i vjere“, kazao je muftija. Na kraju hutbe pozvao je vjernike da vode računa o svom zdravlju i zdravlja drugih, da se pridržavaju propisanih mjera zaštite i opreza, da ostanu posvećeni izgradnji čvršćih unutar-porodičnih veza, pažnje i razumijevanja.


Islamski centar Mostar

Nekadasnja linija razgranicenja kao linija pomirenja?