U organizaciji Medžlisa Islamske zajednice Mostar (MIZ) i Univerziteta "Džemal Bijedić" sinoć je u Centru za kulturu predstavljena knjiga "Sinan-paša Borovinić – društveni status, porijeklo, politički uspon, početak urbanizacije Mostara".
Ovo naučno istraživačko djelo rezultat je dugogodišnjih istraživačkih napora prof. dr. Adisa Zilića, prof. dr. Faruka Taslidže, dr. Sedada Bešlije, doc. dr. Harisa Derviševića i Ahmeta Kurta.
Direktan povod njenog pisanja bio je prevod Sinan-pašine Vakufname kojeg su uradili arabisti zaposleni u MIZ Mostar.
Naime, Ammar-ef. Čopelj, hafiz Jusuf-ef. Bećoja i Enes-ef. Hujdur prije tri godine preveli su njegovu vakufnamu na bosanski jezik i time napravili značajan iskorak u argumentiranju historijskih činjenica o urbanom razvoju Mostara.
Prevod vakufname poslužio je kao lajt motiv za širu naučnu valorizaciju biografskih podataka Sinan-paše Borovinića. Profesor Zilić na promociji je kratko prezentirao dijelove svog istraživanja koji se odnose na genealoške veze Borovinića sa starim bosanskim plemstvom i rodovima.
- Za Sinana možemo reći da je to naš domaći čovjek, naše gore list. Njegov primjer nije usamljen. Naprotiv, radi se o prilično masovnoj pojavi stavljanja istaknutih ličnosti iz bivšeg sistema u osmansku službu, i to na samom početku sultanove vlasti u našoj zemlji. Kako je vrijeme odmicalo, ta pojava je bila sve intenzivnija - kazao je profesor Zilić.
Sinan-pašu Borovinića bosanskohercegovačka historiografija, primijetio je profesor Taslidža, iz poznatih razloga nije prepoznala kao utemeljitelja Mostara, a on je to stvarno bio.
- S ovom knjigom u značajnoj mjeri ispravlja se ta nepravda prema tako velikoj i grandioznoj ličnosti, koju možemo označiti kao osnivača grada Mostara - rekao je Taslidža.
On je kratko podsjetio na najvažnije historijske podatke iz dvije etape karijere Sinan-paše Borovinića: namjesnikovanja u Hercegovini i službi na sultanovom dvoru.
- U prvoj etapi od 1503. do 1506. godine Sinan-paša na principima vakufa gradi džamiju na Mejdanu i uz nju hamam. Džamija je postala centar novoformirane prve mostarske mahale. Ta mahala postala je embrion nastanka našega grada, koji se intenzivno nastavlja širiti u narednim decenijama i u pravcu sjevera i u pravcu juga - istakao je Taslidža.
Govoreći o aspektima arhitektonskih vrijednosti profesor Dervišević je naglasio njenu monumentalnost izraženu u njenim dimenzijama.
Prema preciznim historijskim podacima Sinan-pašina džamija je bila najprostranija džamija u Bosni i Hercegovini. Uz činjenicu da je uz nju bio izgrađen i hamam, on je zaključio da je stoga Mostar već tada morao imati i vodovod.
Njeno rušenje 1949. godine, dodao je, implicira sistemsko rušenje islamskog kulturno-historijskog nasljeđa.
Knjiga je opremljena i ilustrativnim prikazima razvoja Mostara, kako je to figurativno opisao Ahmet Kurt, od prazne ledine pa dalje uz i niz Neretvu.
- Mahale su rasle u Mostaru kao grozdovi grožđa na trsu, a snagu su im davali vodotoci Radobolje i Neretve. Knjiga sadrži i spiskove vlasnika kuća iz 1881. godine. U Sinan-pašinoj, kao i u ostalim mahalama, imamo višenacionalni sastav stanovništva - naglasio je Kurt.
Pred promociju, kojoj je prisustvovao veliki broj posjetilaca, javnih ličnosti iz političkog, društvenog i akademskog života o značaju knjige i važnosti njenog publiciranja, kratko su, u ime izdavača govorili mr. Džafer Alić, predsjednik MIZ Mostar i prorektorica na Univerzitetu "Džemal Bijedić" dr. Azra Špago.
(Hasan Eminović/Preporod.info)
