Medžlis Islamske zajednice Konjic 31. augusta ove godine zaključio je ugovor s ASA bankom, sljednikom nekadašnje Vakufske banke, o završetku imovinsko pravnih nadležnosti ove banke koje su uslijedile kao posljedica izmirenju svih dugovanja hipotekarnog ugovora podignutog na ime izgradnje zgrade preduzeća za trgovinu, uslužne djelatnosti, proizvodnju i promet “Tidžara”.
Hipoteke i nebrige
Iz razgovora s Jasminom Drpljaninom, sekretarom Medžlisa Islamske zajednice Konjic, koji nam je pojasnio višeslojevitu hronologiju, uočavamo da je slučaj “Tidžara” jedan od najspecifičnijih slučajeva ove vrste u Hercegovini, a u kojem se kao subjekt pojavljuje Islamska zajednica. Osim konkretnih finansijskih posljedica, imao je snažne implikacije na sposobnost normalnog funkcioniranja Medžlisa u svim segmentima djelovanja Islamske zajednice.
Jasmin Drpljanin, sekretar MIZ Konjic
Kompleksnost hronoloških događaja uočljiva je u činjenici da je preduzeće “Tidžara” formirano prije trideset godina, 3. septembra 1996. Saglasnost na tu odluku 4. novembra 1996. dobili su i od Rijaseta IZ-e u BiH. Novoformirano preduzeće podiglo je dva hipotekarna kredita na ime izgradnje zgrade i poslovanja. Prvi u iznosu od 80.000 KM, drugi u iznosu od 90.000 KM, što ukupno iznosi 170.000 KM. Osim kreditnih sredstava, preduzeće je imalo i priliv donatorskih sredstava preko 100.000 KM.
Nije sve išlo kako je planirano, da projekat poboljša rad Medžlisa i u većem obimu preuzme finansiranje. Preduzeće nije uplaćivalo rate podignutog kredita i našlo se u nezavidnoj situaciji. S tim u vezi, Medžlis Islamske zajednice Konjic je pet godina kasnije, 1. novembra 2001, bio prinuđen da s Vakufskom bankom potpiše operativni plan otplate duga na način da su sredstva od zakupa, u iznosu od 900 KM na mjesečnom nivou, bila usmjerena u svrhu otplate kredita. U tom trenutku, dugovanje banci, glavnica, kamate i naknade, iznosilo je 257.400 KM.
Panorama Konjica
Osim prema banci, preduzeće je imalo velika dugovanja i prema dobavljačima i izvođačima radova. Većinu tih potraživanja Medžlis Islamske zajednice Konjic je bio prinuđen otplatiti. Neki dobavljači su dug halalili svojoj Islamskoj zajednici. Suočen s novonastalom situacijom i potpunom nelikvidnošću u finansijskom djelovanju, Medžlis Islamske zajednice je u više navrata bio prinuđen tražiti jednokratne pozajmice i nove kredite manjeg novčanog obima. Ugovor o otplati hipoteke potpisan je 2001. godine, na 23 godine i 11 mjeseci. Ukupan dug po svim osnovama, uključujući i neisplaćene plaće i doprinose imamima, brzo se popeo na iznos preko 600.000 KM.
Posljedično tome, ubrzo je došlo i do blokade računa Konjičkog medžlisa, što je za posljedicu imalo da su imami plaće primali “na ruke” – i to po pola plate dva puta u mjesecu, a nekoliko mjeseci ama baš ništa. U proces stabilizacije ekonomskih prilika poslovanja Medžlisa 2007. godine uključena je šira društvena zajednica, privrednici, preduzeća i džematlije. Imami su se svojevoljno odrekli određenih iznosa iz svojih primanja. Penzijsko-zdravstveni doprinosi za sljedeće tri godine (2005, 2006. i 2007) nisu nikako uplaćivani. Po tom osnovu MIZ Konjic i dan-danas duguje tim fondovima preko 122.000 KM.
S Penzijsko-invalidskim fondom dogovorili su da se za svakog uposlenika dugovanje uplati u trenutku kada neko od njih stekne uslove za penziju. Nezavidna finansijska situacija u Medžlisu, metodološke razlike u poimanju suštine problema, oslovljavanju uzročnika i traženju rješenja, recipročno su se odrazili i na međuljudske odnose u Medžlisu i međusobna nepovjerenja.
Atmosfera nepovjerenja
Numan-ef. Ćosić, danas penzionisani imam, naglašava da je situacija na tom polju bila izrazito mučna i tegobna, na što je uveliko utjecala i činjenica da su imami u jednom trenutku ostali bez ikakvih primanja, kao i neuviđavna samoinicijativnost u tumačenju radno-pravnih nadležnosti u radu Medžlisa.
– Račun Medžlisa bio je blokiran oko dvije i po godine. Teško je bilo raditi u tim okolnostima. Ipak, važno je reći da su imami bili svjesni svih tegoba i iskušenja. Bili smo izloženi i strahu i nepovjerenju u svakodnevnom radu, a, s druge strane, znali smo da plaće neće biti – prisjeća se Numan-ef.
Numan-ef. Ćosić, povjerenje džematlija je ključno u radu imama
Njihova odluka da se vežu za džemat i da se oslanjaju na kapacitete koje imaju džematlije bila je spasonosni most za izlazak iz dugoročne krize.
– Tu smo nalazili nekakve prihode, iako je standard džematlija bio skroman. Snalazili smo se, provlačili se kroz vrijeme. Važno nam je da su džematlije izražavale podršku imamima – kaže ef. Ćosić.
Zanimljivom se doima i činjenica, dodaje on, da imami nisu odlazili iz Konjica i da nisu napuštali službu. Više od godinu i po, 25 konjičkih imama nosilo se s izuzetno teškim kušnjama u kojima je nerijetko dolazilo i do disonantnih tonova, za šta efikasno rješenja nisu pronalazile ni više instance Islamske zajednice u BiH. Ostali su dosljedni emanetu i svojim džematima uprkos vidljivoj činjenici da su njihove kolege u drugim medžlisima za isti posao bili puno plaćeniji i da se njihov rad više vrednovao.
Veliki doprinos u normaliziranju prilika u radu Medžlis Islamske zajednice Konjic, prema njegovom mišljenju, pružio im je muftija Salem-ef. Dedović, koji je svojom promišljenom inicijativom i autoritativnošću uveliko utjecao na sistematiziranje i normiranje, kako pravnih akata tako i njihove dosljedne i efikasne primjene, što je rezultiralo normalizacijom u radu Medžlisa i punom posvećenošću imamskog kadra misijskom radu u svojim džematima.
Muftija Dedović je uspješno koordinirao i procesom smjene generacija, opredjeljujući se da za glavnog imama Medžlis Islamske zajednice Konjic predloži Refik-ef. Delića, što će, pokazat će vrijeme, imati presudnu ulogu u normaliziranju prilika u Medžlisu Islamske zajednice Konjic. Ef. Ćosić smatra da su na taj način imami ponovo vraćeni u fokus djelovanja Islamske zajednice.
Osim na saniranju finansijskih prilika, rukovodstvo Medžlisa, uz podršku odgovornih Konjičana, paralelno je radilo na popravljanju imidža institucije Medžlisa u širem društvenom smislu, gdje su važne uloge imali i prethodni glavni imami Mesud-ef. Džajić i Redžo-ef. Muhibić, kao i predsjednici Medžlisa Emir Duranović i Džemail Ćibo, s članovima Izvršnog odbora.
Mektepski centar jedinstven projekat u BiH
Svečanim otvorenjem gradske džamije i njenim stavljanjem u funkciju perspektive u radu Medžlisa Islamske zajednice Konjic bile su puno jasnije. S jasnim spoznajama o općim društveno-kulturološkim tokovima, 2018. ustanovljene su dvije važne manifestacije koje će programski zaokupiti pažnju šire javnosti “Dani tradicionalnih mevluda”, s fokusom na udaljene seoske džemate, i rebi'ul-evvelsku “Merhaba, ja naš Resule”, čiji su sadržaji većinom bili namijenjeni gradskoj populaciji stanovništva.
Na planu vjersko-prosvjetnih aktivnosti, “Mektepskom olimpijadom” i “Mektepskom akademijom” afirmirali su značaj i rezultate mektepske pouke, što će kasnije, posvećenom razradom operativnih planova, polučiti izuzetno zadovoljavajućim rezultatima. Na tim premisama Medžlis Islamske zajednice Konjic je razvijao ideju “Mektepskog centra”, jedinstvenog po organizacionim kapacitetima, konceptima i rezultatima na nivou Bosne i Hercegovine.
Jedna od učionica Mektepskog centra
Projekat je pokrenut 2022. godine s jasnim ciljem da na jednom mjestu obuhvati svu djecu iz gradske jezgre Konjica. Rad ovog centra skoro da je identičan izvođenju nastave u osnovnim i srednjim školama. Djeca su podijeljena u starosne razrede, a nastavu u svakoj od njih izvodi drugi muallim. Time su smanjili starosne razlike među polaznicima i povećali mogućnost interakcije učenika s muallimima. Koncept ove vrste nastave omogućava roditeljima da u isto vrijeme svoju djecu, različitih starosnih dobi, dovezu i vrate kućama, s obzirom da nastava teče uporedno.
Ovakvom organizacijom nastave muallimi su u prilici da se temeljito pripreme i izvedu zasebne časove sufare i kur'anskog pisma, što se pokazalo izuzetno efikasnim. U radu “Mektepskog centra” formiran je i hor koji ima svoje nastupe u svečanim prilikama, čime se nastoji pravilno odgajati i emocija kod djece.
Po ovom modelu nastava se u “Mektepskom centru” odvija tokom vikenda, dok se treći dan organizira u matičnoj džamiji, gdje djeca imaju priliku vezati uspomene za svoju mahalsku džamiju.
Povjerenje džemata i džematlija
– Hvala dragome Bogu i zahvaljujući požrtvovanosti naših muallima, posebno mlađih, naravno, ne isključujući i ove starije, ovakva vrsta organizacije nastave donijela je vidljivo poboljšanje. Prije prelaska na ovaj koncept, mektepsku nastavu u Konjicu pohađalo je 330 do 350 djece. Taj broj nikada nije prešao 350. Danas imamo oko 470 polaznika u “Mektepskom centru” – ističe glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Konjic Refik-ef. Delić.
Refik-ef. Delić, glavni imam MIZ Konjic - Emanet vjere zahtjeva požrtvovanost
Dodao je i to da su ponosni i na činjenicu da djeca iz mekteba prenose tu finu atmosferu i prijateljstva u školu i svakodnevna druženja.
S druge strane, i muallimima je puno lakše uraditi svoj dio posla, jer se mogu fokusirati na nastavnu jedinicu i nastavu prilagoditi istoj starosnoj skupini.
Pri Medžlisu Konjic već skoro čitavu deceniju uspješno djeluje i fond za darivanje novorođenčadi. Na zaseban račun privredni subjekti i društveno odgovorni pojedinci uplaćuju određeni iznos novčanih sredstava koje imami, shodno odlukama Izvršnog odbora, daruju novorođenčad prilikom posjete porodicama i nadijevanja imena.
Medžlis Islamske zajednice Konjic na zavidnom nivou vodi brigu i o knjižnom fondu svoje biblioteke, gdje zainteresirani članovi imaju priliku pronaći referentne naslove, kako s područja islamskih nauka tako i historije, književnosti, beletristike itd.
Zavidne rezultate u organizaciji svojih programa bilježe i članovi Mreže mladih u kojoj je primaran cilj okupiti omladinu koja nije pohađala neku od bosanskohercegovačkih medresa. I Odjel za brak i porodicu bilježi iskorak u svome radu. Ove godine su dobili saglasnost za pokretanje Savjetovališta o ovoj temi, koja je još uvijek na prostoru BiH obavijena nekom vrstom tabua o kojima se ne govori javno, sistematično i relevantno.
Veliki problem u radu i Medžlisa Islamske zajednice Konjic predstavlja raštrkanost džemata u širokom geografskom prostoru. U udaljenijim selima stanovnika je sve manje, dok je u stalnom porastu koncentracija u gradskom području.
– Upravo zbog svih navedenih specifičnosti, ja, kao glavni imam, svoj rad sam fokusirao na teren mnogo više nego na uredske poslove – pojašnjava ef. Delić.
Prema njegovim riječima, naplativost članarine je skoro stopostotna, povjerenje između Medžlisa, konjičkih džemata, džematlija, privrednih subjekata je na zavidnom nivou, što je, u konačnici, rezultiralo time da je Medžlis Islamske zajednice Konjic na najbolji mogući način izašao iz sfere finansijske nestabilnosti, da su imami u svojim pravima izjednačeni sa svojim kolegama u BiH i da su, u punom smislu te riječi, dokazali kako se nosi emanet vjere u izazovnim okolnostima i u povoljnijim prilikama.
(H.E./IIN Preporod)
