Džamiju u Fazlagića Kuli, koja se nalazi nadomak Gacku, u novijem vremenu su pokušali dva puta uništiti. Hercegovački inat nije dozvoljavao da se ti planovi ostvare i oba puta je dignuta iz pepela.

Prvi put je bila srušena na početku proteklog rata 1992. Nakon rata obnovljena je sredstvima protjeranih Bošnjaka s područja Hercegovine. Drugi put su je zapalili uoči najvećeg muslimanskog praznika, Kurbana-bajrama, u noći sa 7. na 8. decembar 2008. kada je potpuno izgorjela od posljedica požara.

Nakon nepunih godinu dana ona je opet zablistala u punom sjaju, a na dan njenog otvorenja za glavnog imama u Gacku imenovan je Sadet ef. Bilalić. Imam Bilalić danas živi u Gacku. U razgovoru za Faktor govori o životu povratnika u tom dijelu Hercegovine, te izazovima pred kojim se ta zajednica svakodnevno nalazi.

Nema kajanja

-Prije mog imenovanja na mjesto glavnog imama u Gacku bio sam godinu dana u Trebinju, tako da sam i tada bio upućen u stanje u istočnoj Hercegovini. Dolazak u Trebinje bio je pun izazova i iznenađenja. Kako se suočiti sa problemima, kako riješiti naizgled nemoguće, ali učio sam od najboljeg mentora, Huseina ef. Hodžića. Njegovo iskustvo, način i pristup obnovi vakufske imovine, uveliko mi je doprinio u samom radu u Medžlisu Gacka, a od prošle godine i u Medžlisu Bileća – priča Bilalić.

Porijeklo mu je iz sjeveroistočne Bosne, iz grada Bijeljine. Prošao je ratne golgote. Prvi put, kako navodi, na slobodnu teritoriju je izašao 1994. u Tuzlu, gdje je i proveo dobar dio svog života. A onda ga životni put vodi u istočnu Hercegovinu, gdje je život povratnika skoro pa i neodrživ. Unatoč toj činjenici, imam Sadet se ne kaje što je došao u ovaj kraj.

-Zašto bih se pokajao? Prije svega, imamski posao shvatam kao misiju. Ona to zaista jeste u ovim krajevima. Svako u životu dobije priliku da obilježi svoj rad, ono po čemu će ga pamtiti. Minuli rad u Gacku bio je težak, možda i pretežak. Bogu hvala, ta vremena su iza nas. Sada razmišljamo i planiramo drugačiju budućnost – naveo je imam koji je 2011. godine bio verbalno, pa fizički napadnut u Gacku.

U istočnoj Hercegovini vratilo se svega 300 prijeratnih građana, jedan je samo pukom srećom zaposlen u trebinjskoj općini, a jedini način zarade za ostale je bavljenje poljoprivredom. Ovo je i kraj gdje pola sela ima struju, većinom onih koje naseljavaju Srbi, a pola je nema, tamo gdje su Bošnjaci obnovili svoje kuće.

-Bošnjaci su već osam godina bez političkih predstavnika u lokalnim zajednicama. Ne participiraju u vlasti, što je uveliko doprinijelo nezapošljavanju. U Gacku postoji nekoliko porodičnih farmi koje se bave proizvodnjom mlijeka ili uzgojem bikova. Nalazi se nekoliko mladih bračnih parova s djecom. Prije pet godina to je bilo nezamislivo. Bilo bi ih više kada bi ih pomogli državnim projektima u stočarstvu – priča nam mladi efendija.

Nema djece

U istočnoj Hercegovini se Bošnjaci povratnici ne bore za pravo izučavanja bosanskog jezika i grupe nacionalnih predmet, jer očigledno nemaju za koga da se bore.

-Nijedno dijete povratnika u istočnoj Hercegovini ne ide u osnovnu ili srednju školu. Ona su prinuđena ići u Mostar. Islamka zajednica je uz povratnike. Ona pomaže koliko može. Kada obnovimo porušenu kuću i vratimo povratnika, nismo završili svoj posao. Takav povratnik bude neko vrijeme u Hercegovini i onda bude primoran da se vrati u Federaciju jer tamo ima bar neka prava kao borac ili po nekom drugom osnovu. Ima zdravstveno osiguranje. Boračka povratnička populacija je ugrožena u RS-u. Nemaju nikakva prava niti su im dostupni borački fondovi u Federaciji – priča nam ovaj Bosanac svojim hercegovačkim akcentom.

Nije mogao, a da ne kaže i na koji način se može napraviti atmosfera održivog povratka.

– Treba omogućiti, uz određene projekte, da se mladi ljudi vraćaju. Da oni tu vide svoju sigurnost i sretniju budućnost. Šta kada njihova djeca odrastu? Hoće li ih slati u Federaciju? To su izazovi koji su pred nama. Moramo se suočiti s njima. Povratnici pokušavaju da ovdje stvore sebi i svojoj djeci osnovne uslove za život – rekao je na kraju razgovora Bilalić.

Povratak treba biti održiv

Sadet ef. Bilalić u razgovoru za Faktor je rekao kako je država dosta učinila za ovaj kraj, ali to je očigledno nedovoljno.
-Državna ministarstva moraju biti uz povratnike istočne Hercegovine. Moraju im pomoći da njihov povratak bude održiv i trebaju biti njihov vjetar u leđa. Očekujemo i ne sumnjamo u pomoć ministra Ramića i ministrice Borovac. Ne mogu a da ne spomenem naše ljude u Sarajevu, Mostaru, Dubrovniku i iseljeništvu koji pomažu svoja rodna mjesta. Obnavljaju porušene kuće, vjerske objekte, učestvuju u akcijama kurbana i pomažu povratnicima na razne načine. Oni nisu izgubili vezu sa svojim rodnim krajem. Svakako, tu su pojedinci koji su uvijek uz povratnike, jedan od njih je hadžija Nahid Hasanbegović – priča Bilalić.

(Dž. Sarić-Kozić/Faktor.ba)