Bajram namaz u Mostaru se klanjao u 40 džamija i mesdžida. Centralna manifestacija klanjanja bajram namaza održana je u sportskoj dvorani Univerzitetsko -sportsko rekreativnog centra „Midhat Hujdur Hujka“. Bajram namaz predvodio je i bajramsku hutbu održao mostarski muftija Salem ef. Dedović.

Budući da su počeci obreda hadža i klanja kurbana vezani za Ibrahima a.s. muftija Dedović je na temelju njihove izvornosti  i univerzalnosti kazao kako se čovječanstvo može izvući iz aktuelnih dramatičnih kataklizmi ukoliko  se vrati vjerodostojnom i valjanom razumijevaju tih vjerskih načela dostojnih čovjeka.

„Hadž je slika jedinstva svijeta, koje cijelom svijetu danas nedostaje. Svijetu nedostaju vrijednosti koje čovjeku daju smisao postojanja! Barijere, pregrade, ograde, žice i zidovi koji se podižu u ovom vremenu, svjedočanstvo su razmjera golemog nepovjerenja, sumnji, predrasuda i mržnje koja se širi svijetom, koja se širi među narodima, među kulturama i među vjerama. To ne vodi dobru, to vodi samo-destrukciji, to urušava koncept vrijednosti na kojima je utemeljena savremena Evropa i to nije dobro. Ukoliko se čovječanstvo ne suoči s tim i to ne zaustavi, i ukoliko ne utvrdi novu strategiju koja će biti utemeljena na univerzalnoj zajedničkoj Ibrahimovskoj /Abrahamskoj tradiciji i nasljeđu, onda  je budućnost svijeta i svih ljudi u njemu upitna! Ibrahim,a.s./ Abraham je uzor pripadnicima svih vjera i tradicija. Svi bi trebali učiti na tom nepresušnom izvoru spoznaje, nepokolebljive vjere i bezgranične ljubavi!“, kazao je muftija Dedović.

Podsjetio je vjernike kako se, uprkos učenju objavljenih religija, upravo ovih dana svjetskom scenom svakodnevno redaju  tužne i bolne slike nasilja u brojnim zemljama.. Kazao je kako su ti milioni nevoljnika crna mrlja na savjesti cjelokupne muslimanske populacije i čitavog čovječanstva.  „Malo ko u tim zemljama od odgovornih i vjerskih i državnih predstavnika pokazuje zrelost i razboritost da se učini dovoljno napora i nasilje okonča, i da se drama, u kojoj se poništava ljudsko dostojantsvo, čast i obraz muslimana, konačno prekine i dođe do mira. Nažalost, ni svetost mjeseca zul-hidžeta ni dana bajramskih ne unosi tračak nade da će se to u skorijoj budućnosti i desiti.“, rekao je muftija.

Komentirajući moguće refleksije tih dešavanja na prostor Bosne i Hercegovine i među bosansko-hercegovačke muslimane muftija Dedović je poručio kako se bezuvjetno mora sačuvati onaj duhovni senzibilitet tumačenja islama i prakse koji je stoljećima njegovan na Balkanu. „Naši džemati trebaju biti oaze duhovnosti koje nude ono što treba svim generacijama muslimana i muslimanki. Oni trebaju odgovoriti na izazove i potrebe mladića i djevojaka koji tragaju za duhovnim utočištima. Džemat i imam u njemu,  odgovorni su da im to ponude prije nego se pojave „ribari ljudskih duša“ koji ne prežu da zagospodare i srcima i umovima iskrenih mladih ljudi. Nama ne trebaju tuđe prakse i tuđa rješenja. Vidimo u što su muslimane dovele tuđe prakse i rješenja koja ne odgovaraju duhu i prirodi određenih prostora i kulturnih zona u kojima muslimani obitavaju.“, dodao je.  

Argumentirajući otvoreni koncept islama koji je kroz renesansu  podario mnogo svjetskoj kulturi, nauci i civilizaciji muftija je sa žaljenjem konstatirao kako taj zatvoreni, getoizirani koncept islama, kojeg neki muslimani proizvode i prodaju,  stvara  haos, rušilaštvo, teror i zastrašivanje. „To se mora zaustaviti! Kurban – bajramski dani su prilika da klanjem kurbana osnažimo našu živu vjersku praksu, da u zajedničkim namazima i tekbirima koje učimo poslije svakoga farz-namaza, približimo tu svekoliku slavu i hvalu koja se izriče Stvoritelju od svih stvorenih svjetova“, kategoričan je muftija Dedović.

Na kraju je pozvao vjernike da svojim iskrenim odnosom ukrase najveći muslimanski blagdan lijepim druženjima, posjetama,  pomoći i darivanjem, lijepim riječi, iskrenim dovama i odlučnim namjera da popravljaju svoju životnu sredinu, da rade još  više i još bolje!