Susreti debatnih klubova u okviru manifestacije „Dani mevluda i zikra Blagaj 2018.“ bili su u znaku srednjovjekovne bosanske države. Blagaj i izvor Bune je i u srednjovjekovnoj Bosni bio duhovni, kulturni i politički centar Bošnjaka. U starim bosanskim gradovima se okupljala vlastela da bi razgovarali o važnim pitanjima za državu i društvo. Taj sabor je nosio naziv Rusag bosanski. Da bi mladima dali na važnosti organizatori „Dana mevluda i zikra“  ove susrete su nazvali  tim imenom jer  na dvodnevnom kampu na srednjovjekovnom gradu Herceg - Stjepana Kosače okupili su sve debatne klubove  naših medresa i gimnazija gdje su održali debatu na temu Perspektive mladih u bosanskohercegovačkom društvu. Na kampu su se održale radionice o bosančici kroz čitanje srednjovjekovnih povelja naših vladara i natpisa sa stećaka.  Susrete mladih je otvorio mr. Salem ef. Dedović, muftija mostarski, koji je istakao da moramo biti ponosni na mlade koji su spremni preuzeti breme odgovornosti, a mi im moramo otvarati što više prostora i ulagati u taj resurs.

Muftija mostarski je, između ostalog, istakao: „Treba nam jedan ovakav događaj. Kulturni događaj koji je upotpunjen duhovnošću i naukom. Mi nismo došli ovdje da falsificiramo historiju. Nismo mi ljudi, niti narod koji fabricira historiju, koji živi od mitova i koji stvara neku ideologiju. Nismo mi ti koji ovu historiju činimo drugačijom, niti oni koji joj daju neki drugi predznak. Nismo ovdje da stvaramo neke simbole isključive, jednovjerske, jednonacionalne koji su postavljeni na određenim lokalitetima naših starih utvrđenih gradova na području Hercegovine. Nažalost, neki po svaku cijenu žele prikazati da je oovaj prostor bio i da će ostati prostor jedne nacije, jedne kulture, jednoga naroda i jedne vjere. Prosto, zemlja Bosna i Hercegovina je zemlja različitih kultura, različitih identiteta i svi su oni našli svoje mjesto na ovom prostoru i ispod ovog podneblja, živeći u miru.“

Ciljevi ovog druženja su da se naši srednjoškolci  na svega od nekoliko kilometara upoznaju sa materijalnim spomenicima koji svjedoče hiljadugodišnju historiju Bosne od antičkog Daorsona preko srednjovjekovnih bosanskih gradova, nekropola stećaka pa do građevina iz osmanskog perioda. I da mladi u jednom prirodnom ambijentu, od koga se sve više otuđujemo, kroz debate i razgovore artikulišu svoje stavove o određenim društvenim pitanjima i problemima.  To je istakao u svom kazivanju mr. Harun Macić, rukovodilac Debatnog kluba „Bejjan“ i realizator cjelokupnih susreta.

Podršku za realizaciju takve ideje dobio je, pored organizatora manifestacije „Dani mevluda i zikra“, i od ostalih rukovodilaca debatnih klubova bh. medresa.

Profesor Ahmed Omerović iz Behram-begove medrese tokom susreta istakao: „Naš cilj je da se naši učenici više oplemene. Ovo je jedan od puteva kako da postanemo više plemeniti i u nekom  građanskom smislu. Mi moramo na sebi raditi, moramo čitati. Moramo imati više ovakvih druženja da bismo malo više naučili svoju historiju.“

Učesnici kampa su druženje, nakon svečanog otvorenja i klanjanja akšam-namaza, nastavili uz roštilj, logorsku vatru i muzičara Adnana Pajevića, poetske recitale Ajle Tipure i Belkise Korić, učenica Karađoz-begove medrese.

Drugi dan kampa učesnici su sa svojim trenerima obišli Franjevački samostan u Humcu i čitali najstariji spomenik bosanskog jezika Humačku ploču, obišli nekropole stećaka Boljuni i Radimlja, antički grad Daorson,  Stari grad Stolac, Počitelj i Mostar, Begovinu u Stocu,  kao i stolačku i blagajsku čaršiju i tekiju.

Upoznajući se sa svim tim znamenitostima učesnici nisu krili oduševljenje, što su i iskazali u svojim izjavama.

Učenica Fatima Bektić  iz medrese „Osman ef. Redžović“ je kazala: „Ovakvi susreti i obilasci znamenitosti Hercegovine jako su bitni za nas omladinu koji želimo da ostanemo u Bosni i Hercegovini i koji smo njena budućnost. Mi ćemo pomoći njeno funkcionisanje i razvijanje.  Mi ćemo razbijati predrasude o etničkim, nacionalnim razlikama, a upravo su ovakvi susreti prilika za to da se družimo i razmjenjujemo mišljenja o bitnim pitanjima koja se tiču nas mladih.“

Učenik Alija Mevkić iz Behram-begove medrese je istakao jednu drugu dimenziju susreta.

„Ono što je bitno za naglasiti jeste da nas Bošnjake u Bosni i Hercegovini pokušavaju suprotstaviti, pokušavaju nam nametnuti da se mi jedni protiv drugih borimo i da mi stvaramo jednu negativnu sliku o našim 'protivnicima' koji u zapravo naša braća Bošnjaci. Zato mi je drago što je Karađoz-begova medresa, zajedno sa Muftijstvom mostarskim i svim ostalim suorganizatorima manifestacije 'Dani mevluda i zikra' prepoznala potrebu da se mladi okupe, druže i razgovaraju o nama bitnim temama i o srednjovjekovnoj Bosni, između ostalog. Da kažemo da smo mi ovdje bili stoljećima, da smo sada ovdje i da ćemo, akoBogda, biti još du Sudnjega dana. Mi, mladi, treba da se ovako susrećemo i da razgovaramo o bitnim pitanjima, kako bismo poveli Bosnu i Hercegovinu naprijed. Ko će, ako mi nećemo? Mi treba da budemo lideri, da vodimo ovu zemlju i da na kraju, akoBogda, i uspijemo u našoj namjeri, a naša namjera jeste da Bosna i Hercegovina bude jedna od naprednijih zemalja“ – poručio je Mevkić.

Zadovoljna učestvovanjem na ovakvim susretima bila je i učenica Ajla Tipura iz Karađoz-begove medrese.

 „Zaista mi je čast što sam dio ovog programa i ovog druženja koje je okupilo učenike naših medresa. Lično smatram da smo u potrebi za ovim susretima zato što nam treba više druženja, više zbližavanja, posebno među učenicima medresa. Ovakvih i sličnih susreta nam treba i dalje, kako bismo mi mladi razgovarali i unosili određene promjene u društvo. Nadam se da će ovo biti podstrek za neka nova skorija druženja, u nekim drugim gradovima“ – kazala je Ajla Tipura.

Shodno izjavama učesnika realizovani susreti su polučili odlične rezultate među mladima, a njihovo održavanje i narednih godina u sklopu značajne manifestacije „Dani mevluda i zikra“ zasigurno će s oduševljenjem prihvatiti nove generacije naše mladosti.