„Svjetiljka Ummu Hašim“ roman egipatskog pisca Jahjaa Hakkija u prijevodu mostarskog muftije Salem ef. Dedovića sinoć je promoviran u Studentskom hotelu u Mostaru. Roman ne samo da je sjajan portret tradicionalnog egipatskog društva i njegove duhovne tradicije već ima i jaku poveznicu sa danima Mevluda i zikra u Blagajskoj tekiji na Buni. Roman džepnog formata objavljen je u izdanju Karđoz-begove medrese što ga dodatno čini bitnijim jer su Medrese, kako je to istakla, jedna od promotorki Zehra Alispahić, mjesta gdje se rasplinjuje ljubav prema arapskom jeziku i arapskoj književnosti.
„Odatle krenu zaljubljenici u arapski jezik i arapski svijet i tako se nastavlja njihova konekcija sa ovim svetim jezikom koji je za nas muslimane u BiH jedan od neodvojivih identiteta“, kazala je Alispahić. Zainteresiranu publiku informirala je o prevođenju arapske književnosti na bosanski jezik u XX stoljeću, o prevodilačkom radu Halila Bjelaka, Sulejmana Grozdanića, Jasne Šamić i drugih, te o najčešće prevođenim arapskim piscima. Govoreći o romanu Alispahić je istakla kako on slika portrete običnih ljudi, uhvaćene najtanahnije crtice iz egipatske porodice, sa svim njihovim radostima i tragedijama, vrlinama i mahanama, koje su u biti i portret sredine iz koje on i dolazi.
Federalna ministrica obrazovanja i nauke Elivra Dilberović u čitanju romana primijetila je da kratki sadržaj njenog čitaoca na određeni način preporodi jer traži odgovore na pitanja i gdje sam i ko sam, tjera na razmišljanje u kojem se istodobno oslobađa samoobmane i doživljava neku vrstu unutrašnje katarze. „Prijevod ovog romana došao je u trenutku u kojem naši učenici i studenti trebaju svesti račune sami sa sobom. U tome će im ova knjiga mnogo pomoći“, kazala je Dilberović. Ona je jezik prijevoda ocijenila izuzetno vještim da se skoro i ne primijeti da roman izvorno nije napisan na bosanskom jeziku. „Nevjerovatno je kako umjetnik na malo stranica može toliko toga reći što mnogi ne umiju u nekoliko tomova. Gotovo romantičarski izrijek podsjeća na djelo Legenda o Ali-paši u čijim se kazivanjima tanano susreću fikcija i zbilja“, smatra Dilberović. U osobinama glavnog lika romana primijetila je piščevu intenciju da kroz Ismaila nenametljivo govori o univerzalnom čovjeku usmjerenom iskonskoj naravi Adama a.s.
Profesor Karađoz-begove medrese mr. Harun Macić podsjetio je kako svjetski prevodiocu u XX stoljeću dugo nisu obraćali pažnju na arapsku književnost, a ponajprije se to desilo sa arapskim piscima. „Uvriježeno mišljenje sredinom XX stoljeća kada je napisan roman bilo je da mora imati snažnu životnu i moralnu pouku. „Svjetiljka Umu Hašim“ je porodična hronika. Glavni lik predstavlja sabirno sočivo gdje se prepliću i epski i lirski elementi i na kraju imamo izražene dramske segmente koji su doveli do ekraniziranja romana“, naglasio je Macić. Roman je uporedio sa „Ponornicom“ Skendera Kulenovića jer glavni likovi dijele istu zbunjenost kulturološkog šoka. „Oni su kao glumci koji nisu svjesni svoga teksta. Ismail poput Kulenovićevog Muhameda uranja u prevreli senzibilitet kao u samozaborav. A to je apsurd, da jedan se svijet muslimana-vjernika koji živi obrazac koji računa na vječnost raspada u svojim temeljima“, ocijenio je Macić.
Čestitajući muftiji Dedoviću na izboru djela i trudu koji je uložio Macić je ukazao na općenitu potrebu daljeg prevođenja savremene arapske književnosti i na potrebu bosanskohercegovačkog čovjeka za upoznavanjem načina razmišljanja ljudi na dalekom istoku. „Samo se prevode djela Halida Huseinija koja trebaju da mobiliziraju vojne mase da odlaze na istok, a nemamo literaturu koja će nas upoznati sa prosječnim arapskim čovjekom“, upozorio je Macić.
Prisutne je kratkim obraćanjem poselamio i direktor Karađoz-begove medrese hafiz Aide ef. Tulek dok je dijelove iz knjige pročitala učenica drugog razreda Ajla Tipura. Promociji su prisustvovali i mostarki paroh Radivoje Krulj i fra Iko Skoko.
