U četvrtak, 14. maja 2026. godine, na Gradskom groblju Sutina u Mostaru klanjana je dženaza-namaz Šemsudinu Zlatku Serdareviću, mostarskom novinaru, publicisti i hroničaru grada na Neretvi, koji je preminuo u 79. godini života.

Od Serdarevića su se oprostili članovi porodice, prijatelji, kolege novinari te brojni građani Mostara.

Dženazu-namaz predvodio je bivši mostarski muftija Seid-ef. Smajkić.

Serdarević je cijeli svoj život posvetio očuvanju identiteta, kulture i kolektivnog pamćenja Mostara.

Kroz višedecenijski novinarski i publicistički rad ostavio je dubok i prepoznatljiv trag, bilježeći priče o ljudima, mahalama, umjetnicima i događajima koji se obilježili historiju grada.

U njegovom osvrtu na knjigu Put vjere i odgovornosti autora muftije mostarskog dr. Salem-ef. Dedovića, koja je iz štampe izašla u decembru 2025. godine, napisao je sljedeće:

 

 

Snažan intelektualni angažman

Mostarski muftija dr. Salem-ef. Dedović, uz redovne dužnosti kao čelni čovjek Muftijstva mostarskog, koje obuhvata širi prostor Hercegovine, podrazumijevajući duhovnu komponentu, česte posjete brojnim džematima, kontinuiranu koordinaciju s njima, pragmatične organizacijske poslove, rekonstrukciju i izgradnju vjerskih objekata islamske provenijencije, maksimalni angažman u okviru manifestacije Dani mevluda i zikra u Blagaju te u Multireligijskom vijeću, uspijeva veliki dio vremena posvetiti intelektualnom angažmanu, odnosno pisanju.

Potpuno je posvećen toj časnoj funkciji, obavlja je znalački i punim srcem. Time slijedi uzore poput muftija Mustafe Ejubovića – Šejh-Juje, Mustafe Sidki-ef. Sarajlića, Alija Fehmi-ef. Džabića, Mustafe Sidkija Karabega, Seid-ef. Smajkića i drugih, ostavljajući dragocjenu građu koja će poslužiti istraživačima za analizu današnjih uvjeta djelovanja Mostarskog muftijstva i Medžlisa Islamske zajednice Mostar i, naravno, ličnog doprinosa u tom području.

Muftija Dedović voli i brižno njeguje pisanu riječ, svjestan njene snage i važnosti. Sagledavajući njegov cjelokupan dosadašnji opus, može se konstatovati da čak postoji jedna vrsta opsesivnosti prema pisanom tragu kao stvaralačkom gestu.

Gonjen dubokom sviješću o bitnosti pisane riječi, koristeći široko znanje i raskošno iskustvo, otvara nam prostore spoznaja o kompleksnosti svoje uloge u kreiranju vjerskog života, potvrđujući se kao vertikala sposobna nositi vrlo važnu ulogu u životu Bošnjaka.

Tekstovima doprinosi višem stepenu razumijevanja tema o kojima temeljito, stručno i razgovijetno piše, akcentirajući uzroke pojava te posljedice i načine njihovog rješavanja.

Brojne činjenice koje podastire u stručnim radovima imaju za cilj ukazivanje na potrebu šireg i temeljitijeg angažmana islamskih ustanova, udruženja i svakog pojedinca.

Muftijin pisani trag, ma koliko da je karakterističan po edukacijskom karakteru bilo da je riječ o duhovnoj sferi ili o poslovima organizacijskog karaktera, ujedno su poziv na usmjerenje ka dinamičnom pokretu nakon višedecenijske letargičnosti i posmatranja stanja bez intenzivnijeg uključivanja u rješavanje nagomilanih problema kao posljedice odnosa minulih društveno-ekonomskih sistema prema imovini i organizaciji Islamske zajednice.

Često nas vraća u prošlost ukazujući na mijene kroz koje su bošnjački narod, islamske ustanove, institucije i ulema prolazili.

Muftija Dedović vjeruje pisanoj riječi, emanirajući kroz nju ne samo svoj unutrašnji svijet nego i odnos prema aktuelnim događajima, pri čemu ispoljava ogromnu hrabrost i intelektualnu veličinu.

 

Na tragu srednjeg, umjerenog puta

Da bismo stekli što jasniji i upečatljiviji portret muftije Dedovića, bez želje za bilo kakvom glorifikacijom, poslužit ćemo se izjavom koju je dao prilikom promocije njegove kapitalne knjige Riječ nade: hutbe, govori i intervjui, kojoj su, između ostalih, prisustvovali vladika Dimitrije, fra Iko Skoko i Radivoje Krulj, mostarski paroh, što potvrđuje izuzetno zanimanje ovih visokih dostojanstvenika te njihovo poštovanje.

Tom prilikom muftija je iznio svoj kredo i životnu maksimu:

"Kroz hutbe se, između ostalog, emanira snažan i upečatljiv srednji, umjereni put autohtonih evropskih muslimana. U njima se pokazuje naša otvorenost, spremnost na dijalog i suživot." Jedan od promotora, prof. dr. Zehra Alispahić, ovu misao dodatno je osnažila rekavši:

"Ova dijaloška knjiga pulsira životom ovog područja i ispunjava sve standarde koje vjerski lider ovom knjigom postavlja."

Sva ostala obrazlaganja gotovo su nepotrebna pored ovih iskaza jer je suština portreta vrlo eksplicitno i upečatljivo iskazana.

Nakon pregleda bibliografskih jedinica umjesno je upitati se otkud muftiji tako snažan zamah u spisateljskoj aktivnosti. Uz nadarenost, talent i prirodnu inteligenciju, mišljenja smo da je u tom cilju veliku ulogu odigralo školovanje.

Studije na u svijetu čuvenom univerzitetu Al-Azhar u Kairu, gdje je diplomirao na Odsjeku za arapski jezik i historiju arapske književnosti, predstavljaju osnovu za daljnje usavršavanje. Tu je stekao široko znanje i smisao za otvorenost prema svijetu kao zajedničkoj kući.

Njegova daljnja životna staza na polju usavršavanja išla je do Sarajeva, odnosno postdiplomskog studija na Fakultetu islamskih nauka, gdje najprije brani magistarski rad, a potom i doktorsku disertaciju Šerijatskopravne teme u djelu Mustafe Sidki Sarajlića, mostarskog muftije iz prve polovine XIX vijeka, čime je okrunio formalno školovanje.

 

Pisana riječ kao relaksacija duha

Pisati o muftiji Dedoviću zadovoljstvo je i ekskluzivitet s obzirom na kompleksnost njegovog polivalentnog poslanja, posebno ističući bogate tragove pisane riječi kao dominantnu aktivnost.

Kad je došao na ideju da se pokrenu godišnjaci Medžlisa Islamske zajednice Mostar i Muftijstva mostarskog, bilo je jasno da progovara njegova svijest o važnosti registrovanja svih aktivnosti ovih ustanova, gradeći svojevrsnu zlata vrijednu i transparentno ispisanu hroniku.

Time je otvorena još jedna stranica u savremenom pristupu aktivnostima Muftijstva i Medžlisa koja dotad nije bila praktikovana.

Hrleći ka novim neispunjenim prostorima savremenih djelovanja. u fokus zanimanja u cilju kontinuiranog registrovanja svih događaja vezanih za Dane mevluda i zikra u Blagaju inicirao je izdavanje zbornika radova vezanih za ovu najvažniju vjersko-kulturnu manifestaciju hercegovačkih muslimana. Time se znatno odmaklo u odnosu na ranije prilično letargično ponašanje u ovom segmentu djelovanja. Ovim izdanjima potvrđena je intelektualna interpretacija zahtjeva savremenog vremena, koje emanira potrebu za novi pristup u borbi s novim izazovima.

Njegovim dolaskom intenziviran je kolektivni rad i taj novi val donio je revolucionarne pomake za zajedničku dobrobit uleme, islamskih službenika i džemata.

Paralelno je ostavljao pisane tragove u Oslobođenju, Preporodu, sedmičniku Stav, Novom Muallimu, Glasniku Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini i zborniku radova Vakufske direkcije s okruglog stola posvećenog stanju vakufa u Trebinju.

Svaki taj publicistički prilog bit će osnova za tematska izdanja nekoliko knjiga, kojima će se potvrditi kao vrlo plodan hroničar i historičar, čime se priključio tradiciji nekolicine ranijih mostarskih muftija, koje su, uz osnovne vjerske dužnosti, brižno gajile i pisanu riječ.

Sagleda li se cjelokupna i impresivna Dedovićeva aktivnost, nameće se pitanje otkud tolika energija i šta je generira.

Odgovor je – znanje, visoka svijest o važnosti časne uloge muftije pred svojim narodom i želja da odgovori na sve izazove vremena, posebno na nepravde.

U razmahu njegove široke aktivnosti navodimo samo neke. To su kontinuirana učešća na simpozijima, okruglim stolovima i tribinama u okviru programa Dani mevluda i zikra, na kojima je predstavio naučne i stručne radove, zatim pisanje recenzija, publistička, historiografska i vjerska aktivnost i niz drugih vezanih za intelektualnu komponentu.

Snagom sintetičkog sagledavanja aktuelnog trenutka muftija Dedović iskazuje veliku hrabrost u odbrani Bošnjaka na prostoru pripadajućeg muftijstva, stvarajući vizije boljeg položaja i uloge u društvenim tokovima.

 

Pokretač izuzetno važnih projekata

Mostarski muftija Mustafa Ejubović – Šejh-Jujo (1650-1707) prvi je u Mostaru sačinio bibliografiju svojih djela i radova, očito pod utjecajem prakse u naučnim krugovima tog doba u Turskoj, gdje se školovao i predavao na tamošnjem univerzitetu.

Dedović slijedi Šejh-Juju i vrlo precizno bilježi svaki svoj objavljeni rad, čime zajednici ostavlja temeljite i pregledne podatke o spisateljskoj aktivnosti, a ujedno naučnicima osigurava efikasnije traženje izvora za određene teme kojim se bavi.

Njegovo vrijeme od 26. aprila 2014, kada je na prijedlog reisul-uleme Husein-ef. Kavazovića izabran za mostarskog muftiju, ispunjeno je nizom aktivnosti, posebno u okviru izdavačke djelatnosti.

Potvrdu te konstatacije nalazimo preko prezentovane građe izdanjā organizacijskih jedinica Islamske zajednice u Mostaru i Hercegovini: Muftijstva mostarskog, Medžlisa Islanske zajednice Mostar, Karađoz-begove medrese, Centra za učenje Kur'ana i IC štamparije Mostar.

Na nedavnoj izložbi (19. 3. 2025) predstavljena je impresivna građa: objavljene knjige, naučnoistraživački radovi, monografske publikacije, zbornici radova, godišnjaci, zbirke pjesama, katalozi, brošure i časopisi objavljeni u periodu 2014-2024.

Sva ova izdanja bez sumnje su obogatila sveukupnu izdavačku produkciju Mostara, dajući ujedno doprinos naučno-istraživačkom radu.

Dakle, Dedović je odigrao kapitalnu ulogu ne samo u iniciranju ovih projekata i osiguravanju kontinuiteta izlaženja nego je i kao kao član redakcija dao maksimalan prilog njihovom profilisanju i uređivačkoj koncepciji, poštujući doprinos svih angažovanih ličnosti navedenih u impresumima.

 

Posvećenost miru i nauci

Sagledamo li sadržaj knjige Muftije mostarske i hercegovačke, nije teško uočiti da je kroz historiju u Mostaru bilo blistavih ulemanskih imena, visokoobrazovanih, s bogatim tragom spisateljske aktivnosti.

Nakon te starije generacije događa se stagnacija na polju organizacije Islamske zajednice u Mostaru, a time i Muftijstva mostarskog, zbog nepovoljnih društvenih prilika.

Ono što je aktuelni mostarski muftija učinio na afirmaciji i podizanju svijesti Bošnjaka Hercegovine (posebno pisanom riječju i hutbama), pokretanju bogate izdavačke djelatnosti i nizu drugih aktivnosti svrstava ga među najplodnije i najprodornije alime.

Navodimo izdanja koja je u relativno kratkom roku napisao da bismo potvrdili konstataciju o njegovoj čvrstoj i opsesivnoj vezanosti za pisanu riječ, što govori o modernom doživljavanju složene uloge muftije.

Dakle, autor je ovih knjiga:

  • Mostarski vakufi od 1931. do 2013. (2019)
  • Riječ nade: hutbe, govori i intervjui (2019)
  • Lakišića harem u centru Mostara: trajanje i otimanje (bosanski i engleski) (2023, 2024), u koautorstvu s Ilhamom Pucom i Hasanom Eminovićem
  • Putokazi i krikovi iz Hercegovine (2024)
  • Dovište na Vrelu Bune u Blagaju (koautorsko djelo s Ilhamom Pucom) (2025)

 

Da bismo ilustrovali njegovu akcentiranu potrebu za registrovanjem događaja i analizom savremenih, navodimo njegove riječi obojene kritičkim tonom vezano za potrebu većeg angažovanja pojedinaca na pisanju ozbiljnijeg osvrta o produkciji koju je polučila vjersko-kulturna manifestacija Dani mevluda i zikra.

Muftija piše:

"Da li je neko našao za shodno da istraži značaj tema koje su bile tretirane s aspekta njihovog doprinosa kulturnom, umjetničkom, obrazovno-odgojnom i društveno političkom životu Bošnjaka Hercegovine? A bez učenja o sebi, svojim korijenima i identitetu neće se dostići samopouzdanje."

Kao zaključak upozorava da bez učenja o sebi, svojim korijenima i identitetu neće se dostići samopouzdanje. Naglašava da se pretpostavke za uspjeh i istrajavanje stječu upravo samopouzdanjem.

Kao budni badac iz Makovih rima muftija nastoji skrenuti pažnju na ključne uzroke problema savremenog Bošnjaka, koji se mora adaptirati na nove uvjete života koje imperativno nameće 21. stoljeće, odnosno savremena civilizacija.

 

Zauzimanje za moralna stajališta

Analiziramo li knjigu Putokazi i krikovi iz Hercegovine, nije teško uočiti jedno važno otkriće: iako knjiga bilježi dogadaje u periodu 2019-2024, što je zapravo njegov drugi petogodišnji mandat kao vjerskog autoriteta, možemo zaključiti da ona krije muftijinu životnu maksimu koja podastire sve dotad učinjene aktivnosti i iskustva koje je kao energična i hrabra ličnost stekao.

Svu energiju usmjerio je za dobrobit hercegovačkih Bošnjaka kao čelnik odan ideji jednakopravnosti, ljudskog dostojanstva i uspostavi miroljubive koegzistencije. Duboko je shvatio neravnopravan položaj našeg naroda i u tom turbulentnom vremenu snagom svoje intelektualne darovitosti nastojao je posredstvom javnog oglašavanja, putem štampe, hutbi sa džamijskog minbera, knjiga, učešćem na simpozijima i okruglim stolovima, posebno javnim istupima snažno utjecati na promjenu odnosa prema Islamskoj zajednici.

Često je bio usamljen, bez podrške, ali je istrajavao, ne gubeći nadu će se krug istomišljenika početi formirati i s vremenom širiti.

Među svojom sabraćom u Medžlisu Islamske zajednice Mostar imao je punu podršku i razumijevanje, ali su građani, koji su trebali pružiti podršku, zatajili. Trebalo je probuditi svijest uspavane inteligencije i akademske zajednice.

Upornost se isplatila i sve je više sljedbenika njegovih ideja. Još nedovoljno, ali je važno. Mak Dizdar napisao je izvrsnu misao: "Malo znamo, al je znano".

Njegova pomirljivost i pružanje ruke za dijalog ponajbolje se manifestira u izjavi o "Mevlani": "Izgradnjom 'Mevlane' sačuvala bi se supstanca vakufa, ali ujedno bi to postao most za spas multietničkog Mostara. Kao što je bio tokom viševjekovnog postojanja."

"Mevlana", kao duboka inspiracija, osnažena je u muftijinoj izjavi: "Okosnica bošnjačko-muslimanskog filantropskog duha su vakufi jer brinu o opštim potrebama zajednice." Često korištena riječ dostojanstvo upućuje na zaključak da je muftija osjetio potrebu za buntom u cilju njegove zaštite kao jedne od osnovnih ljudskih karakteristika, koja je napadnuta posredstvom raznih devijacija i grubim atacima vlasti.

Šemsudin Serdarević

Hroničar Mostara

 

Salem Dedović, Put vjere i odgovornosti, Muftijstvo mostarsko, Mostar, 2025, str. 306-309.

 

(mostar.live/Muftijstvo mostarsko)