Mevlud - rođenje Božijeg poslanika Muhammeda, neka je mir i spas Božiji na njega, četvrtak, 24. januar 2013.
Posljednji Božiji poslanik Muhamed, neka je spas i mir Božiji na njega, rođen je u ponedjeljak, 12. rebiu'l-evvela,
trećeg mjeseca muslimanskog kalendara, 571. godine po Isau, mir i spas Božiji na njega. Muslimani dan rođenja
Muhammeda, neka je mir i spas Božiji na njega, obilježavaju učenjem mevluda. Sam termin mevlud označava
rođenje, ali je vremenom njegovo značenje znatno prošireno, te se svaka vjerska manifestacija na kojoj se okupi
veliki broj muslimana naziva mevludom. Osim mevluda na kojima se okupi veliki broj vjernika organiziraju se i
porodični mevludi u različitim dobima godine, a ne samo 12. rebiu'l-evvela. Samo rođenje Božijeg Poslanika bilo
je inspiracija pjesnicima da napišu spjevove - mevlude u kojima kroz stih opisuju vrijeme u kojem se rodio
Muhammed, a.s., njegovu majku Aminu i dr. Takve spjevove napisali su Šemsudin Sarajlić, Hafiz Salih Gašević,
Hafiz Ibrahim Zenunović, dr. Safvet-beg Bašagić, Rešad Kadić, Ešref Kovačević i drugi.
Dan džamija, utorak, 07. maj 2013.
Odlukom Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini 07. maj je proglašen Danom džamija. Ovaj datum je
odabran jer je 07. maja 1993. godine u 03.05 sati srušena Ferhadija džamija u Banjaluci. Ferhadija džamija je
sagrađena 1579. godine a dao ju je sagraditi bosanski namjesnik Ferhat-paša Sokolović. Bila je pod zaštitom
UNESKO-a, a njeno rušenje sastavni je dio plana o uništavanju objekata duhovne i materijalne kulture
muslimana.
Mevlud na Buni - subota, 11. maj 2013.
Na ovom se lokalitetu tradicionalno održava vjersko-kulturna manifestacija. Ovdje se muslimani sakupe kako bi
na jednom od najljepših prirodnih ambijenata izrazili svoju pripadnost islamu, obavili svoje namaze, a slušajući
vazove svojih duhovnih vođa podsjetili se na prolaznost ovoga svijeta. Tekija na Buni u Blagaju, desetak
kilometara od Mostara, prema kazivanjima Evlije Čelebije sagrađena je 1697. godine, a današnja zgrada potiče
iz 1851. kada je Omer-paša Latas dao obnoviti objekat. Ona je danas turistička destinacija, a u vrijeme Mevluda
iz svih krajeva naše zemlje, te iz inozemstva Tekiju pohodi desetine hiljada ljudi.
Lejletu'r-regaib - četvrtak, 16. maj 2013.
To je noć u kojoj je majka Amina zanijela Božijeg poslanika Muhammeda, neka je spas i mir Božiji na njega. U
narodu se naziva noć želja a obilježava se dovama, dobrovoljnim namazima, učenjem mevluda i drugim Bogu
ugodnim sadržajima.
Lejletu'l-miradž - srijeda, 05. juni, 2013.
Ovo je noć u kojoj je Muhammed, neka je mir i spas Božiji na njega, uz Božiju pomoć uzdignut do mjesta do
kojeg nikad niko od ljudi ni prije ni poslije njega nije stigao. To se dogodilo 27. noći mjeseca redžeba 621.
godine. Božiji Poslanik je te noći najprije nošen od Časnog Hrama u Mekki do džamije El-Aksa u Jerusalemu, a
potom uzdignut kroz pojedina nebesa do Sidretu-l-muntehaa (Lotosa nad sedmim nebom) ili još bliže
Uzvišenom. Tu se Poslanik, neka je spas i mir Božiji na njega, susreo sa nekim poslanicima, a razgovarao je i sa
Uzvišenim Bogom. Na miradžu su objavljena posljednja dva stavka poglavlja El-Bekare, naređeno je pet dnevnih
namaza muslimanima, a kao uspomena na razgovor vođen na miradžu u namazu se uči tkzv. ettehijat, na
svakom sjedenju prilikom obavljanja namaza.
Ovaj dan je i Dan vakifa - onih koji svoju imovinu ostavljaju kao zadužbinu na korist generacijama poslije njih. 2
Lejletu'l-berat - nedjelja, 23. juni 2013.
Petnaesta noć mjeseca ša'bana, osmog mjeseca hidžretskog kalendara, je mubarek noć Lejletu'l-berat. Ta noć
se obilježava kao noć u kojoj meleki počinju pisati sudbinu čovječanstva i svakog čovjeka pojedinačno za
narednu godinu. Ona navješćuje skori dolazak mubarek mjeseca ramazana.
Ajvatovica - nedjelja, 30. juni 2013.
To je tradicionalno dovište bosanskih muslimana u drevnom gradu Pruscu, i mjesto gdje se u jednom danu
okupi najviše ljudi u Bosni i Hercegovini. Iako u sebi ima i vjerskih elemenata Ajvatovica nije samo vjerska
manifestacija. Ona ima za cilj okupiti na jednom mjestu veliki broj muslimana i osnažiti ih za budućnost.
Stoljećima su se muslimani okupljali na mjestu gdje je, prema kazivanjima, Ajvaz-dedina dova upućena
Uzvišenom Bogu raspolutila stijenu i tako Prusac dobio toliko potrebnu vodu. Od 1949. godine, kada su krvavo
spriječili održavanje Ajvatovice, komunistički režim je bio zabranio ovu manifestaciju. To je trajalo sve do 1990.
godine, a od tada je Ajvatovica vjerskokulturna manifestacija čiji se sadržaji prezentiraju nekoliko dana u
Bugojnu, Travniku, Donjem Vakufi i Pruscu.
Džuma na musalli u Kamengradu, petak, 05. jula 2013.
Prema predanjima ovdje je klanjana prva džuma-namaz prilikom turskog osvajanja Bosanske Krajine. Sami
lokalitet se naziva musallom, dakle mjestom gdje se obavlja namaz. Ovdje je sačuvan i mihrab i to je jedno od
rijetkih mjesta u Bosni gdje mihrab stoji na otvorenom. Tradicionalno se na džuma-namazu u Kamengradu
okupi veliki broj muslimana.
Prvi dan ramazana-početak posta - utorak, 09. juli 2013.
Mjesec ramazan je mjesec obaveznoga posta za sve punoljetne, zdrave muslimane koji nisu na putu. Post je
naređen 2. godine po hidžri (624.). Svaki punoljetan, zdrav, slobodan musliman dužan je postiti čitavih mjesec
dana od zore do zalaska sunca. To je treći temelj islama. Mjesec ramazan je 9. mjesec islamskoga kalendara koji
nekad ima 29 a nekad 30 dana. Muslimani poste u svim godišnjim dobima s obzirom na lunarni kalendar.
Godina muslimanskog kalendara je kraća za deset dana od sunčeve godine, pa se tako ramazan pomjera svake
godine za deset dana. Ko posti 36 godina redovno postio je ramazan u svako godišnje doba i u svim mjesecima i
danima.
Dan Srebrenice, četvrtak, 11. juli 2013.
Dan sjećanja na šehide Srebrenice stradale u masovnom genocidu 1995. godine u zaštićenoj zoni Ujedinjenih
naroda. Na ovaj dan u svim džematima uče se hatme, jasini i dove, a u Potočarima se organizira poseban vjerski
program i dženaza-namaz za ekshumirane žrtve genocida u Srebrenici.
Dan pobjede na Bedru - četvrtak, 25. juli 2013.
Druge godine po preseljenju (hidžri) Muhammeda, neka je spas i mir Božiji na njega, iz Meke u Medinu,
odnosno 624. godine na obroncima Bedra dogodila se prva velika bitka u povijesti islama. Idolopoklonici iz
Meke, iako su bili tri puta brojniji, poraženi su na Bedru i to je jedna od najvećih pobjeda muslimana u povijesti.
Ova pobjeda je potvrdila zajednicu vjernika iz Medine kao važan i snažan faktor s kojim moraju računati svi
stanovnici Arabijskog poluotoka. Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini je 17. ramazan, dan kada se dogodila
bitka na Bedru, proglasila je Danom bošnjačke dijaspore.Karići - subota, 27. i nedjelja, 27. juli 2013.
Dovište u Karićima kod Vareša jedno je od posjećivanijih u Bosni i Hercegovini.
Cijela manifestacija se održava u i oko drvene džamije stare nekoliko stoljeća. Džamija nakon velikog
pomijeranja stanovništva nema više svoga džemata i jedino je održavaju ovakva okupljanja. Osim predavanja,
vazova i mevluda ovdje se nakon jacije-namaza u subotu, posljednje sedmice mjeseca augusta, organizira
tradicionalni derviški zikr koji traje do sabaha sljedećeg dana. U toku agresije džamija je potpuno uništena i
spaljena, te se pristupilo njenoj rekonstrukciji. Prva dova nakon agresije je organizirana 1999. godine.
Lejletu'l-kadr - subota, 03. august 2013.
Noć kadr je noć početka objavljivanja Kur'ana, posljednje objave koju je Bog poslao ljudima. Ovoj je noći
posvećeno jedno cijelosti poglavlje Kur'ana. To je "noć bolja od hiljadu mjeseci", a "u njoj silaze Meleki i Džibril
zbog odluke svake". U Noći kadr muslimani mole za oprost svojih grijeha i milost Božiju na oba svijeta. Veličina
ove noći sadržanana je u objavljivanju Kur'ana, najveće milosti ikad darovane. Islamska zajednica je označila ovu
noć kao noć znanja, nauke i obrazovanja, te se u tu svrhu organiziraju dobrotvorne akcije prikupljanja sredstava
za obrazovne ustanove Islamske zajednice.
Prvi dan Ramazanskog bajrama - četvrtak, 08. august 2013.
Muslimani u svojoj tradiciji imaju dva velika mubarek dana, dva bajrama - Ramazanski i Kurban-bajram.
Ramazanski bajram nastupa 1. ševvala, desetog mjeseca hidžretskog kalendara. Muslimani se ovoga bajrama
raduju jer su ispostili mjesec ramazan, obnovili svoja znanja i potvrdili svoju pokornost Bogu Uzvišenom. Ovaj
bajram traje tri dana. Muslimani se na Bajram okupaju, obuku najbolja odijela, posjećuju mezarja, obilaze
rodbinu, prijatelje, komšije, dijele sadaku.
Dan šehida - drugi dan Bajrama - petak, 09. august 2013.
Odlukom Rijaseta Islamske zajednice drugi dan ramazanskog bajrama proglašen je Danom šehida. To je dan
sjećanja na sve one koji su svoje živote dali braneći svoju porodicu, čast, domovinu i vjeru. Na Dan šehida se
obiđu šehidska mezarja, posjete šehidske porodice, prouči hatma za sve šehide i podsjeti se na njihovu uzvišenu
žrtvu.
Solun/Olovo - Šehitska dova, utorak, 20. august 2013.
Ova dova se tradicionalno održava u haremu džamije u Solunu kod Olova u kojem je ukopano 140 šehida.
Učenjem dove nastavlja se tradicija poštivanja šehida i sjećanja na njihovu nesebičnu žrtvu. Osim ovoga dovišta
u Olovu postoji još sedamnaest drugih, ali je šehitska dova u Solunu najznačajnija i centralno je dovište olovskog
kraja.
Kraljeva Sutjeska - petak, 30. august 2013.
Posljednjeg petka u mjesecu augustu organizira se tradicionalni mevlud u Kraljevoj Sutjesci kod Kaknja.
Džam؛ju u Kraljevoj Sutjesci sagradio je, prema kazivanjima, sam Mehmed II Osvajač 1463. godine, neposredno
nakon osvojenja utvrđenog grada Bobovca. S obzirom da se mevlud organizira petkom osim uobičajenih
sadržaja klanja se džuma- namaz i održi hutba u kojoj se vjernicima skrene pažnja na obavezu čuvanja tradicije i
sjećanja.4
Dan Udruženja ilmijje, subota, 28. septembar 2013.
Ovaj se dan obilježava kao dan Udruženja Ilmije, strukovnog udruženja koje okuplja imame, hatibe, muallime i
druge članove udruženja. Na ovaj dan je 1912. godine održana Konstituirajuća Skupština Udruženja ilmije. Cilj
osnivanja bio je okupiti u jedno udruženje svu ulemu i doprinijeti jačanju i razvijanju vjerskoga života,
pomaganju potrebnih, izdavanju knjiga i časopisa i dr. Prvi predsjednik Glavnog odbora Udruženja ilmije bio je
Mehmed Džemaludin ef. Čaušević koji će kasnije postati reisu-l-ulema Islamske zajednice. Dan udruženja ilmije
obilježava se različitim sadržajima prigodnim za tu priliku.
Dan Arefata, ponedjeljak, 14. oktobar 2013.
Deveti dan posljednjeg mjeseca hidžretskog kalendara poznat je pod nazivom Jevmu'l-arefe (Dan Arefata).
Arefat je brežuljak udaljen od Mekke petnaestak kilometara a boravak na Arefatu je obaveza svakoga hadžije,
sastavni je dio obreda hadža, te se svi hadžije 09. zul-hidžeta, dan uoči Kurban-bajrama, okupe na ovom mjestu.
Na Brdu Milost؛ (Džebelu'r-rahme) na Arefatu, kako tradicija prenosi, nakon dugog traženja sastali su se Hazreti
Adem i Hazreti Havva. Muhamed, Allah mu podario spas i mir, je svoj poznati govor na Oprosnom hadžu održao
upravo na Arefatu. Ta tradicija davanja uputa hadžijama i danas je prisutna a održava se na nekoliko velikih
svjetskih jezika. Lijepo je da oni koji nisu na hadžu poste ovaj dan.
Kurban-bajram, utorak, 15. oktobar 2013.
Kurban ili Hadži bajram - veliki su mubarek dani, dani velikog Božijeg dobra.
Njihovu važnost određuje klanje kurbana - tradicija Božijeg poslanika Ibrahima, neka je mir i spas Božiji na
njega, i dijeljenje kurbanskog mesa siromasima, prijateljima, komšijama; i dani hadža - dan؛ boravka nekoliko
m؛l؛ona muslimana u Časnim mjestima Mekki i Medini. Oni su se sa svih strana svijeta zaputili ka Časnome
Hramu kako bi obav؛l؛ pet؛ stub ؛slama -hadž- koji im Uzvišeni Bog propisuje, i koji je dužan obaviti svaki
musliman čim stekne materijalne uslove za to. Hadžija je Allahov gost kome se pruža prilika da mu budu
oprošteni svi grijesi i zato se milioni muslimana svake godine okupe na tlu kojim je koračao Muhammed, neka je
mir i spas Božiji na njega. Kurban bajram traje 4 dana.
Nova hidžretska godina, ponedjeljak, 04. novembar 2013.
Nova godina muslimanskoga kalendara nastupa 1. muharrema, što je ove godine 04. novembra. Muslimanski
kalendar je lunarni, mjesečev kalendar i godina ovog kalendara je kraća 10 dana od godine sunčevog kalendara.
Ovakav način računanja vremena usvojen je za vrijeme halife Omera, neka je Allah s njim zadovoljan, a za
početak računanja vremena uzeta je Hidžra - preseljenje Muhameda, neka je mir i spas Božiji na njega, iz Mekke
u Medinu. Hidžra se dogodila 622. godine po Isau, neka je spas i mir Božiji na njega.
Muhamed, a.s., je bio prisiljen napustiti svoj rodni grad Mekku i otići tamo gdje neće biti u opasnosti. Medina, ili
Jesrib kako se tada zvala, ponudila mu je utočište i Poslanik je, neka je mir i spas Božiji na njega, napustio noću
svoj grad i preselio se u Medinu u kojoj je ostao živjeti do svoje smrti.
Dan Ašure - Jevmu Ašura, četvrtak, 14. novembar 2013.
Deseti dan mjeseca muharrema naziva se Danom Ašure. Prema predanjima u ovom je danu nakon potopa
pristala lađa Božijeg poslanika Nuha, neka je mir i spas Božiji na njega. Preporuka Božijeg poslanika
Muhammeda, neka je mir i spas Božiji na njega, je da se posti 9. i 10. muharem, ili 10. i 11. dan ovoga mjeseca.
Na ovaj dan se spravlja i posebno jelo ašura (na arapskom deset). Spravlja se tako da se stavi više vrsta voća i
povrća i tako napravi smjesa kao znak sjećanja na Nuha, neka je spas i mir Božiji na njega, koji je, po
predanjima, u svoju lađu ukrcao po par od svega živoga.
Šebi Arus, ponedjeljak, 17. decembar 2012.Obilježava se kao sjećanje na preseljenje na Ahiret (drugi, vječni svijet) velikog sufijskog pjesnika Mevlana
Dželaludina Rumija. Ove godine se navršava 734. godina od njegove smrti koju je on nazvao šebi arus
(nevjestina noć) aludirajući time na neizmjernu radost zbog svoga susreta sa Gospodarom Svjetova, Allahom
Uzvišenim. Derviši diljem svijeta obilježavaju ovaj dan u svojim tekijama. U našoj zemlji tradicija održavanja
Akademije šebi arus stara je 50 godina. Predavanja, zikr, dova, učenje Kur'ana, ilahije neki su od sadržaja koji se
ovim povodom organiziraju u sufijskim domovima - tekijama širom naše zemlje.
