Prema projektu arhitekte Saliha Teskeredžića obnova Ćurčinice trajala je oko tri godine. Vrijednost radova procijenjena je na oko 1 milion i 800.000 KM. Njenu obnovu pomogli su brojni pojedinci i privredni subjekti. Najveća donatorska sredstva uložili su predstavnici Vlade Kuvajta. Na svečanosti se u to ime okupljenim obratio pomoćnik ministra Vakufa Kuvajta Abudllah Mehdi Al-Barrak. „Sredstva koja smo donirali samo su izraz ljubavi i podrške muslimanima u cijelom svijetu, posebno muslimanima u Livnu“, kazao je El-Barrak. Prenio je selame predstavnika kuvajtskih vlasti i kuvajtskog naroda, te zaželio svim narodima u Bosni i Hercegovini da u što skorijem vremenu ojačaju u smislu napretka i prosperiteta.
U ime Katoličke crkve prigodne čestitke na svečanosti okupljenim vjernicima i visokim zvaničnicima uputio je fra Miroslav Ištuk, gvardijan samostana na Gorici. On je posebno naglasio kako ga je vijest da je džamija Ćurčinica minirana 24.3. 1994.g. rastužila, jednako kao i vijesti o rušenju svih drugih vjerskih bogomolja. „Oni koji su uništavali bogomolje, bilo s koje strane bili su u službi nečastivog ili sluge bezbožne ideologije kojoj ništa ljudsko, a onda ni vjersko i Božansko nije sveto. Častan čovjek i svjestan vjernik, bilo koje vjeroispovijesti, ni u kom slučaju to ne bi mogao učiniti. Nažalost, na koncu su se potvrdile riječi one mudre izreke kako Bog „zna pisati“ pravo i po „krivim crtama“. Hvala Mu“, kazao je fra Ištuk. Osvrnuvši se na historijsku sudbinu Ćurčinice protumačio je jedan od vjerskih stavova o važnosti predanosti Bogu i vjerovanja. „Kao što je Bog jedan i pripada svima, tako i svaka bogomolja pripada svima. Ova džamija je i naša, jer u njoj će se slaviti Bog, Stvoritelj svih nas. Ona je bogomolja i svih nas Livnjaka jer ukrašava naše Livno", pozivajući na suživot i zajedništvo rekao je Ištuk.
Na suživot i izgradnju dobrih međunacionalnih i prijateljskih odnosa u svom govoru pozvao je i mostarski muftija Salem ef. Dedović. „Vjerski hramovi bi trebali biti podređeni ciljevima mira, ljubavi i razumijevanju. Nadamo se da se današnje svečano otvorenje kod svih pripadnika religija u ovom grdu doživljava kao čin upotpunjavanja vjerskih prava i sloboda i kao čin izgradnje još većeg mira i pomirenja među ovdašnjim narodima i religijama. Na tom cilju moramo svi još više raditi, jer nas na to obavezuje naše višestoljetno iskustvo“, poručio je muftija Dedović, što je argumentirao ispiljenim humanizmom svih naroda i građana nakon posljednjih poplava u Bosni i Hercegovini. „Od svih nas načela religije traže da svojim djelima potvrdimo našu vjeru“, kazao je.
Dijeleći radost sa okupljenim vjernicima predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović i čestitajući na uspjesima Medžlisu IZ Livno ocijenio je kako će u budućnosti Ćurčinica predstavljati istinsko bogatstvo ovog dijela Bosne i Hercegovine. „Neka nikad više ruka rušitelja ne krene prema bilo kojem Božijem hramu u Bosni i Hercegovini, jer one su mjesta gdje se ljudi mole Bogu, gdje se poziva na mir i spas, milost, međusobno poštovanje, istinu i pravdu, samilost i praštanje “, rekao je Izetbegović. Napomenuvši da, uprkos tome, ipak, postoje snage destrukcije pozvao je okupljene da nikada više ne dozvole da zavlada mržnja i razdor među narodima. „Različitosti u Bosni trebaju biti naše bogatstvo a ne mane i nedostaci. Puno je više onoga što nas spaja od onoga što nas razdvaja“, rekao je.
Na kraju je pozvao sve prisutne da principi natjecanja u dobru trebaju biti osnova na kojoj će se graditi budući zajednički život u pozitivnoj atmosferi. „Učinimo svi zajedno da naša budućnost ne bude obilježena patnjama i stradanjima ljudi. Neka mir trajno zavlada i neka dobro nadvlada, i neka se svaki čovjek na svakom dijelu Bosne i Hercegovine osjeća komotno. Budite uvjereni da će BiH biti stabilna onoliko koliko su sigurni i mirni ljudi koji su na nekim područjima u manjini“, poručio je Izetbegović.
Reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Husein ef. Kavazović na početku svog obraćanja napomenuo je da su donatori iz Kuvajta uplatili i donaciju za obnovu Franjevačkog samostana u Fojnici. Potom je protumačio mjesto i ulogu dobročinstva u ljudskim životima. "Džamija je naš zajednički dom. Dom ljudi predanih Bogu, onih koji svoje duše i misli predaju Bogu i koji u Njegovo ime rade za dobro svih ljudi. Sve ovo vrijeme koje je iza nas nastojali smo obnoviti povjerenje jednih prema drugima, a koje je bilo narušeno, jer smisao vjere je u tome da jedni druge doživljavamo kao braću i sestre i da jedni drugima pomognemo.", rekao je Kavazović.
Pozvao je sve ljude, bez obzira na nacionalnost, da nastoje pronaći dodatni motiv za izgradnju još boljih i čvršćih prijateljskih veza. Reisu-l-ulema se zapito kako je uopće moguće da neko slavi one koji ruše, koji ubijaju i koji prave zločine“. Samo tako možemo izdati vjeru. To je izdaja Boga i izdaja Njegove riječi, sadržane u Kur'anu, Starom i Novom zavjetu. Zato danas ovdje u Livnu želimo potvrditi našu privrženost dobru, istinskoj vjeri, da jesmo graditelji, da želimo graditi, ne samo građevine i puteve, da želimo graditi naše srce, za našeg brata i našu sestru, da prihvatimo jedni druge“, apostrofirao je reisu-l-ulema.
Osvrnuvši se na historijat džamije Ćurčinice reisu-l-ulema je pozvao sve Livnjake da je prihvate kao svoju, kao džamiju svih Livnjaka. „Ona je naša džamija, kao što su i sve katedrale i sve pravoslavne crkve u BiH bosanske crkve i džamije. Stoga moramo se suprotstaviti svakome onome koji želi da im prouzroči bilo kakvo zlo“, rekao je.
Govoreći o položaju Bošnjaka u tom dijelu BiH Kavazović je poručio da su Mostar, Livno, Tomislav-Grad, Stolac i Čapljina naši zajednički gradovi u kojima sa braćom Hrvatima, katolicima treba graditi mir, dobro i vratiti osmijeh na lica naših ljudi. „Hercegovina zaslužuje svu našu pažnju i dobrotu, Hercegovina zaslužuje da pomognemo da se povjerenje izgradi na najbolji način. Dosta je bilo patnje i nepovjerenja, međusobnih trvenja. Ovaj narod i ova država zaslužuju bolje dane“, zaključio je reisu-l-ulema Kavazović.
Džamiju Ćurčinicu izgradio je Salih-aga Čurčić 1850. godine. Služila je svojoj svrsi sve do posljednjeg rata u Bosni i Hercegovini. Porušena je miniranjem 24.3. 1994.g. Njeni ostaci sa lokaliteta su odvezeni u oktobar 2006.g. Projektna dokumentacija izrađena je 2008.g. Džamija prema novom projektu ima petnaest prostorija predviđenih za različite aktivnosti i programe, od molitve, edukacije do privrednog poslovanja. Njena obnova je počela 2011.g.
