Džamija Čurčinica simbol novog optimizma

Možda bi ove sličice o haremu i mektepskim učionicama mogle poslužiti kao metafora svega onog što se proteklih godina dešavalo u ovom gradiću na samoj granici naše zemlje sa Hrvatskom. Livno je grad u kojem je obnovljeno šest džamija i izgrađeno pet novih. Grad u kojem sve više dolazi do izražaja rad Medžlisa Islamske zajednice jer su ekonomske i političke prilike iz dana u dan sve teže u cijeloj zemlji. Iz Livna se iseljavaju i domicilni Hrvati. Enigmu društveno političkih odnosa u našoj zemlji preteško je i razumijevati, a kamoli mijenjati. Ne razumiju je do kraja ni Livnjaci. Oni koji nemaju sredstava za život, a takvih je sve više, navrate do Medžlisa i otvoreno traže pomoć. Nekad su u iste te prostorije dolazili da uplate dobrovoljne priloge. Medžlis islamske zajednice Livno je kurbansko meso podijelio muslimanima u ovom gradu. Smatrali su to važnijim od uplate kurbana za naše medrese.   

Bilo bi bezbroj razloga i bezbroj povoda da u pregled stvarnog stanja u ovom gradu pogledamo iz ugla defetizma i patetike. Jednom i to treba učiniti. No prije već se odlučimo na taj korak treba pokušati pronaći one svijetle primjere, urneke angažmana pozitivne energije i brisanja prašine sa prozora optimizma. Nesumnjivo obnova Čurčinice džamije u Livnu u svom punom značenju donosi nove nade i otvara nove poglede na drugačiji pristup životu. Džamija Čurčinica je jedno od savremenih arhitektonskih čuda, jer je na 500 kvadratnih metara projektom planirano 15-tak prostorija i realizacija oko 20 različitih aktivnosti i programa, od namaza, preko edukacije do privrednog poslovanja. Svaki milimetar prostora iskorištene je maksimalno. Uobičajene zidne površine u svim administrativno-poslovnim prostorijama su zamijenjene staklenim blokovima, a na mjestima prozora ugrađene su drveni kanati.  Mr.sc. Salih Teskeredžić, profesor dizajna sa Likovne akademije, u projektu džamije umješno je kombinirao tradicionalnu, lokalnu i modernu arhitekturu. U arhitektonskom kompleksu nastojao je očuvati i tonove prirode koliko je to moguće. Jedna od dvije ljetne abdesthane imat će pojačane zvučne efekte žubora vode i vodoskoka, što je odlika livanjskog kraja i jedan od osnovnih simbola islama.

Medžlis Islamske zajednice Livno je za imama ove džamije imenovao Mahir ef. Kevrića, koji pored Fakulteta islamskih nauka ima i završen studij engleskog jezika na Burdž Univerzitetu u Sarajevu. I ova činjenica na svojstven način potvrđuje da će otvorenje i početak rada Čurčinice džamije donijeti promjene u samom pristupu organizacije vjerskog i društvenog života u ovom gradu. Efendiju Mahira smo susreli u nastojanju da putem skypa organizira vjersku pouku djeci nekog Bošnjaka u inostranstvu.     

Obnova starih džamija

Ništa manje Medžlis IZ Livno nije uložio brige i u očuvanju drugih džamija u Livnu. Lala-pašina džamija koja svojom ljepotom dominira starim dijelom grada Livna nedavno je potpuno obnovljena. Samo u ugradnju ograde utrošeno je 16.500 KM. Džamija je izgrađena oko 1578.g. Vrijeme je učinilo svoje. Medžilis Livno je uradio potpunu rekonstrukciju objekta. Mostarsko mutijstvo je osiguralo sredstva od oko 60 000 KM. Dio sredstva su doznačili iz Ministarsto prostornog uređenja F BiH. Abdesthanu uz nju izgradili su sredstvima Ministarstva vakufa iz Kuvajta. Zaštitnu zonu oko džamije uradili su pripadnici Malezijskog bataljona. Preostalo je još da se temeljito obnovi i njena dotrajala munara. Džamija Belaguša se smatra jednom od najstarijih livanjskih džamija. Izgrađena je 1514.g. Od svih livanjskih džamija, a Livnjaci kažu da ih je u ovom gradu bilo ukupno 14, neki misle čak 17, Balaguša je najljepša. U svakom slučaju ona je najljepša od četiri potkupolne džamija u ovom gradu. Potkupolne džamije Livno svrstavaju u sam vrh islamskog nasljeđa u našoj zemlji. Osim Sarajeva nijedan naš grad ih nije imao čak četiri. Tokom prošlog stoljeća „nebriga“ i „nevrijeme“ su je dobrano ruinirali.  Obnovljena je 2011.g. sredstvima Ministarstva kulture i sporta i Ministarstva prostornog uređenja F BiH. U toku su pripremni radovi za obnovu njene unutrašnje dekoracije. Džamija hadži Ahmeta Dukatara ili džamija na Topovima je prva obnovljena džamija u Livnu. Obnovljena je davne 2000 g. sredstvima Vlade F BiH. Uz nju dominira i livanjska sahat kula. Po njoj je Livno u brojnim monografijama, razglednicama i publikacijama danas prepoznatljivo širom svijeta. Džumanuša džamija izgrađena nakon 1500.g. ime je dobila zbog obavljanja sedmičnog namaza. Bošnjaci Livna su ispred nje organizirali otpor austrougarskoj okupaciji. Nakon što je otpor slomljen nove su vlasti poubijali vođe i ustanike. Pobunjenici su pokopani oko džamije. Džamija je porušena u toku Drugog svjetskog rata. Munara joj je prenesena u glamočko selo Vidimlije. Prije šest godina se nije ni znalo za njene temelje. Mežlis IZ Livno je izvršio temeljito čišćenje, otkopavanje njenih donjih zidova i čišćenje harema. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika je i ovu džamiju uvrstilo u nacionalne spomenike. Zbog njenog velikog kulturno historijskog značaja Livnjaci imaju nijet da je obnove. Nedaleko od nje, svega stotinjak metara, dotrajala i vremenskim prilikama nagrižena stoji Zavra džamija. Niko je rušio nije. Niko ni obnavljao nije. I ona je u kategoriji nacionalnih spomenika. Medžlis Livno je naručio projektnu dokumentaciju i sprema se za njenu rekonstrukciju. Služila je svojoj svrsi sve do kraja XX stoljeća. Džamija Milošnik izgrađena je u vrijeme sultana Selima Javuza. Njen mihrab je možda najljepši u cijeloj zemlji. Nju su Livnjaci obnovili odmah nakon prestanka ratnih dejstava i dugo je bila jedina džamija u kojoj se moglo klanjati. Administrativno sjedište Medžlisa IZ Livno nalazi se na vakuf Muhamed age Šćete i njegove Taiba hanume, rođene Hadžibegić. Temeljito je proteklih godina obnovljeno, a u svom donjem dijelu ima tri poslovna prostora od kojih Medžlis IZ Livno ubire kiriju.

Livanjski džemati

Medžlis Islamske zajednice Livno ima šest džemata, šest džamija u gradu i šest u selima. Džemat Golinjevo pored istoimenog mjesta čini i selo Podhumom,. Oba ova mjesta imaju džamije. U selu Potkraju izgrađen je mesdžid, a onaj u Sturbi je srušen u izgradnji. Imam u ovom džematu je Husein ef. Topalović.  Džemat Grborezi ima dva vjerska objekta, džamiju u istoimenom mjestu i mesdžid u Komoranima. Ovdje je imam Omer ef. Omeragić. I Husein ef. i Omer ef.  su zaposleni kao vjeroučitelji u školama. S malim dodacima za honorar oni opslužuju sve potrebe vjerskog života u džematima. U džematu Guber živi 60 domaćinstava. Odnedavno je ovdje za imama imenovan Samir ef. Đonlagić. U selu Kablići, koji je sastavni dio džemata Begluk stanuje Edin ef. Jašarević koji je također profesionalno angažiran kao profesor vjeronauke u srednjim školama. On rukovodi i radom omladinskog kruga u Livnu. U gradu postoje tri džemata. U džematu Gornji grad imamsku službu već pet godina vrši hafiz Zekerijah ef. Ribo, svršenik medinskog Univerziteta. Ovaj džemat ima oko 300 domaćinstava. Hafiz Ribo ima i obavezu obilaziti džematlije i podnositi izvještaj o svom radu. Jedini džemat koji još nema imama je džemat Begluk koji ima oko 250 domaćinstava. Medžlis je kupio novi stan, čime su stekli sve preduvjete za normalno funkcioniranje džemata. Sva djeca koja žele pohađati mektepsku nastavu imaju priliku to učiniti. U ovoj mektepskoj godini upisano je preko 250 djece od 350 koliko ih ima bošnjačkog porijekla. Imami će uskoro dobiti zadatak da ih pronađu i privole da pohađaju mektepsku nastavu.

U radni odnos primljene četiri muallime

Medžlis ima sedam imama, a uskoro će imenovati i osmog. Do sad su u Medžlisu bili zauzeti izgradnjom, izgradili su devet novih objekata i obnovili sedam. Ove godine su angažiranje četiri muallime za rad sa djevojkama i ženama. One su već izradile plan djelovanja i tek sada se mogu očekivati pozitivni rezultati u misijskom radu Medžlisa. Dvije muallime su završile Fakultet islamskih nauka, jedna Agronomski fakultet, a jedna od njih je nakon Gazijine medrese stekla zavidno iskustvo. U Medžlisu su uvidjeli potrebu angažmana žena u džematskim aktivnostima, ne samo u pitanjima vjere već svega onog što zaokuplja istančana ženska interesovanja. Imat će potpuno otvorene mogućnosti djelovanja. Očekivanja Medžlisa IZ je veliko. „Odavno se bavim mišlju kako angažirati, uslovno rečeno, tu žensku pozitivnu energiju da učestvuje u radu zajednice, da zajednički isplaniramo aktivnosti gdje će i one biti adekvatno zastupljene. Konačno smo pronašli finansijska sredstva, pronašli stručan kadar i sretan sam da tu ideju možemo konačno realizirati. Mogu slobodno kazati da će se za Livno tek od sada čuti“, kaže nam glavni imam Džavad ef. Hadžić. On nam je pojasnio kako nisu imali niti jednu jedinu opremljenu mektepsku učionici, a sada ih imaju u punom kapacitetu čak jedanaest. Na pitanje o prilivu finansijskih sredstava Hadžić nam je najprije pojasnio kako je za to ključna prijateljska atmosfera koja vlada u Medžlisu, pa potom ustvrdio kako na takve bratske odnose pristiže i Božija pomoć i milost. Neke od programa koje realizira Medžlis IZ Livno finansirali su Dževadovi prijatelji iz Kuvajta. „Oni su dugi niz godina upoznati sa našim aktivnostima i čini se da su zadovoljni načinom na koji smo utrošili ta sredstva i programima u koje smo ih uložili“, pojasnio nam je ef. Hadžić. On je s neskrivenim simpatijama govorio i pozitivnom odnos Vlade F BiH koja im je finansirala obnovu kulturno historijskog nasljeđa. Medžlis IZ Livno je nedavno kupio novu zgradu, vratili su nekoliko vakufskih prostora od općine. Imaju dva vakufska stana u Sarajevu od čije stanarine stipendiraju livanjske studente. Dževad ef. Hadžić je svjestan teške finansijske situacije u zemlji. „Džaba su nama i džamije i vakufska imovina ako nam se narod ovdje ne zadrži. Mi u Islamskoj zajednici ne možemo puno toga uraditi na poboljšanju ekonomskih perspektiva. To ponajviše zavisi od političkih struktura, no spremni smo, koliko je to u našim mogućnostima, svesrdno pomoći procesu zaustavljanja migracije stanovništva“, tvrdi ef. Hadžić. On nas je informirao kako Medžlis stipendira sve učenike medresa koji su rođeni u ovom gradu, uz to još dvadeset studenata na fakultetima. Svakog ramazana podijele oko 400 porodičnih paketa s hranom. Ove godine u 750 kuća su unijeli kurbansko meso. U daljem razgovoru ef. Hadžić je iznio svoj stav o ekonomskim perspektivama u ovom kraju. Prema njegovom mišljenju najprije bi se ekonomska neovisnost mogla steći razvojem malih porodičnih biznisa orijentiranih na poljoprivredu, voćarstvo, pčelarstvo i stočarstvo, jer je livanjsko polje nezamjenjiv prirodni resurs u tom smislu. 

Preporod.; broj 22/1008 15. novembar 2013.g./ Hasan Eminović