U Medžlisu IZ Gacko, jedinoj ustanovi koju imaju Bošnjaci u ovom gradu, smješteni su popisivači - Bošnjaci koji vrše popis stanovništva. Za par dana, koliko borave u Gacku, srodili su se sa povratnicima. Prema podacima koje smo upsjeli dobiti od odgvornih ljudi u Medžlisu na ovom popisu će popisati oko 74 kuće u Borču, 14 u Bahorima, 17 u Ključu, 150 kuća u Fazlagića Kuli i 21 kuću u gradu Gacku. Prema njihovoj procjeni oko 2 miliona dunuma zemlje još uvijek je u posjedu Bošnjaka. Mnogo je Bošnjaka, koji još uvijek zarađuju svoj hljeb u inostranstvu, došlo proteklih dana da u svom rodnom zavičaju potvrde svoj patriotizam. Prema popisu iz 1991.g. u Gacku je bilo 3 800 Bošnjaka. Na ovom popisu u Medžlisu očekuju da će se 1 200 Bošnjaka popisati ovdje. Hajrudin Džanković je stigao iz Osla jer bi ga čitav život grizla savjest da nije izvršio svoju građansku dužnost. „Ne bih mogao mirno spavati. Cijeli život bih osjećao prazninu u svojoj duši“, tvrdi Džanković. I on nam je potvrdio da su se raseljeni Gačani o detaljima popisa informirali isključivo preko Islamske zajednice. Sve druge institucije ili udruženja ili nisu našli metodologije da ih informiraju o popisu ili se nisu ni trudili.
Džemat od Dubrovnika do Sarajeva
Islamska zajednica u Gacku je prije pet mjeseci oformila tim za afirmaciju popisa, jer najveći broj Gačana još uvijek širom svijeta je zaokupljen borbom za egzistenciju. Uz autoritet i povjerenje kojeg IZ uživa među Bošnjacima patriotizam je osnovna poveznica koju su koristili za animiranje raseljenih Bošnjaka. Medžlis je, preko uspješnih pojedinca, organizirao njihov zajednički dolazak iz Sarajeva i Mostara. Medijska spinovanja i dezinformacije da je bošnjačkim popisivačima nesigurno boraviti u Gacku, da im se neće isplatiti nadoknade i još neki sitniji pritisci nisu ih uspjeli zbuniti. „Jer ko ima pravo da ne popiše Dijanu Pošković koja je ukopala jednog brata, a za kostima drugog još uvijek traga? Ovdje još uvijek ubice Bošnjaka slobodno hodaju ulicama. Stoga mi smatramo da je naša najveća patriotska obaveza, koju možemo učiniti za našu domovinu spriječiti rezultate etničkog čišćenja“, ističe Sadet ef. Bilalić, glavni imam Medžlisa IZ Gacko. Bilalić nam kaže da će biti zadovoljan ako se 1/3 prijeratnog stanovništva popiše u ovom kraju naše zemlje. Bilalić se preko popisa još više etablirao kao jedina vezu među Gačanima i stoga namjerava veze koje je ostvario i preko popisne kampanje iskoristiti za dalje unaprijeđenje rada Islamske zajednice. Već ove godine izgrađene veze pomoćiće i u realizaciji akcije prikupljanja kurbana za potrebe ishrane učenika Karađoz-begove medrese. Treću godinu zaredom Medžlis IZ Gacko daruje kurbane Karađoz-begovoj medresi. Prije tri godine darovali su sedam, a ove godine čak pedeset kurbana. U ovoj specifičnoj akciji učestvuju i Gačani koji ne žive u Gacku. Uplate svoje priloge na račun Medžlisa, a oni od nekoliko domaćina koji se bave uzgojem stoke kupe kurbane, zakolju ih i daruju Medresi. U Gacku već sad ima nekoliko farmi stoke, tovnih krava i krava muzara.
Sadet ef. Bilalić govoreći o obimu i karakteru poslova ističe kako okolnosti u kojima radi od njeg traže mnogo improvizacije. Zahvalan je Husin ef. Hodžiću što ga je naučio kako povezati i podsjetiti ljude da i dalje vole svoj rodni kraj. „Mnogo toga sam naučio od Husein ef. Nažalost, on je žrtvovao svoje zdravlje da bi i mene naučio kako da funkconiše institucija Islamske zajednice u ovako specifičnim okolnostima“, zaključuje Sadet ef.
Eno Tanović, predsjednik Medžisa IZ Gacko nam je potvrdio kako egzistiraju u vrlo teškim uslovima, ali uprkos tome oni prednao rade na obnovi vjerskih objekata i unaprijeđenju vjerskog života. U Gacku su obnovljene džamije u Fazlagića Kuli i Ključu. Obnova džamije Mehmed spahije Zvizdića u gradu, koja je u kategoriji nacionalnih spomenika i u iznosu od oko 300 000 KM, privodi se kraju. Nakon tri, četiri godine konačno su prevazišli administrativne prepreke za obnovu džamije u Pridvorici. Obnova ove džamije trebala bi biti realizirana iduće godine. Bez podrške ministarstava za boračka pitanja, prošle godine su izgradili i otvorili šehidsko spomen obilježje šehidima Gacka. „Održavamo dimaniku da svake godine okončamo bar jedan projekat. Nastojimo održati stepen jake inicijative“, kaže nam Tanović. On je podsjetio da još uvijek nisu počeli sa aktivnostima obnove dvije preostale porušene džamije u Havtovcu i Gračanici. I u Gacku se pokazala tačnom definicija da se s obnovom džamije počinje obnavljati i život u tom kraju. Tanović nam je otkrio i poteškoće s kojima se suočavaju. U vrhu njihovih prioriteta je iznalaženje načina stalnog finansiranja imama. Kazao je kako se često suoče s tim problemom ali i kako se desi da iznenada dobiju neka finansijska sredstva, tako da su se do sada mogli nositi sa tim izazovima. Tanović se nada boljim vremenima i sretnijim okolnostima vezanim za sigurno i stalno finansiranje imama, koji je često prinuđen putovati od Gacka do Dubrovnika, Mostara, Sarajeva gdje mu živi džemat.
Kako sačuvati Cernicu od zaborava
Ljubav prema rodnom kraju ove godine okupila je najčistije emocije protjeranih Bošnjaka u Cernici. Prije rata u ovom selu živilo je 36 domaćinstava. Nijedna kuća nije obnovljena. Sve te činjenice okuple su ih oko ideje da makar obnove porušeni mekteb u Cernici. Dosta Cerničana je ekonomski situirano s toga su se u zadnjih godina vikednom okupljali u ovom napuštenom selu i donijeli čvrst nijet da obnove makar meketeb. Dok nas Fehim Vukotić sa Stepena vozi prema Cernici skupa smo se prisjetili kako je Cernica u vrijeme srednjovjekovne Bosne igrala vrlo važnu ulogu. Bila je stjecište Sandalja Hranića za kojeg se veže i prvi dolazak islama u ove krajeve. Cernica je bila sjedište kadiluka. Imala je džamiju, mekteb, medresu, hamame, popločanu čaršiju, kovnicu novca, bila je sjedište Smail-age Čengića. Ispod zapuštene kadijske česme vide se ruševina nečije porodične kuće na čijim su kamenim zidovima reljefno uklesana mjesec i zvijezda. Fehim je prije petnaest godina pronašao džamijski terih, čuvao ga u Dubrovniku i vratio ga u Medžlis Islamske zajednice Gacko. Obnova mekteba, koji je porušen 1992.g. ima mnogo veći karakter od obnove vjerskog objekta. „Došlo je vrijeme da poslije Bajrama krenemo u obnovu. Predračun radova iznosi oko 40 000 KM. Prikupili smo nešto sredstava, a nadamo se da će nam se pridružiti svi dobronamjerni ljudi, zaljubljenici u našu hostoriju, kulturu i baštinu da Cernicu sačuvamo od zaborava“, kaže Fehim Vukotić, predsjednik građevinskog odbora. Cernica je zbog svega toga, ali i zbog klime koja vlada ovdje vrlo pogodna za razvoj ekoturizma, i mnogo čega drugog.
Hasan Eminović
