Muftija mostarski Salem efendija Dedović u razgovoru za Oslobođenje govori o radosti ramazana i Bajrama, ali i o životu u Mostaru i Hercegovini. 

- Ovog ramazana posebnu pažnju posvetili smo našim povratničkim džematima i najudaljenijim tačkama našeg muftijstva u kojima postoji organizirani vjerski život. Upriličili smo ramazanske posjete i ramazansku radost dijelili sa vjernicima u Plani kod Bileće, u Trebinju, Ljubuškom, Nevesinju, Lukomiru - na južnim obroncima Bjelašnice, kao i brojnim drugim džematima na području našeg muftijstva koje se prostire na širokom geografskom prostoru, kaže muftija Dedović, te se u intervjuu za naš list osvrće i na stanje u Mostaru i Hercegovini. 

Piše: Adnan Demić

Dolazi nam Bajram, praznik ljubavi i mira nakon svetog mjeseca Ramazana. Koliko su oni za vjernike važni?

- Ramazan je posebno blagodatno vrijeme koje je poklonjeno kao počast i prilika da se ojača duhovnost, osnažuje svijest o moralnim normama  i vrijednost života sagledava tako da čovjek vjernik nastoji činiti što više dobra. To je vrijeme predaha, preispitivanja i promjene. Nije to vrijeme isključenosti iz života, već pune i duhovne i praktične životne mobilnosti, gdje se čovjek udaljavao od zala i grijeha, činio dobre i korisne stvari i bio predan svim svojim bićem razumijevanju i pomaganju drugim.

Smisao života

Ramazan i Bajram su snažne manifestacije okupljanja i zajedništva u vjeri - zajedničkih namaza, iftara, sehura, teravih-namaza, mukabela, druženja i posjećivanja. Taj duh zajedništva, razumijevanja i  altruizma i u danima ramazana i Bajrama na poseban način prožima porodicu, zajednicu, vjernika i prenosi se na društvo u cjelini. Bajram dolazi kao vrhunac i nagrada za ispoljenu predanost i istrajavanje u ramazanu, i to je vrijeme radosti, ushićenja i zadovoljstva, koje treba dijeliti nesebično s drugima i u čemu su vrijedne niti koje nas učvršćuju, povezuju i zbližavaju i unutar naše zajednice vjernika, ali i s našim komšijama i prijateljima drugih vjera i svjetonazora. Ramazan i Bajram pružaju nam širinu u pogledima na stvarnost, otvaraju nas jedne prema drugima i daju nadu i ohrabrenje da život može imati puni smisao ispunjen vrijednostima.

Koje je sve aktivnosti sprovodilo mostarsko Muftijstvo tokom minulih mjesec dana i da li ste zadovoljni kako su protekli mubarek-dani?

- Muftijstvo je koordiniralo realizaciju dinamičnog plana ramazanskih aktivnosti, koji je uključivao obilazak brojnih džemata i medžlisa, susrete i radne sastanke, posebne sadržaje i programe za mlade i žensku populaciju u našim džematima, zajedničke iftare, te distribuciju različitih oblika pomoći koja se realizovala s nivoa Rijaseta.

Ramazanski sadržaji bili su raznoliki, prilagođeni svim generacijama i uzrastima, džematlije su pronalazile kutke duhovnosti i mira u svojim džamijama, u džematima su se osjetili živost i aktivizam, a što treba da se pronosi u njima i tokom čitave godine. Ramazan je donio smiraj i radost, vjernici su prepoznali priliku da svoj duhovni život osvježe, da se okrijepe, da se povezuju i zbližavaju. Mubarek - dani djelovali su blagotvorno i djelotvorno, pa smo svjedočili različitim manifestacijama dobročinstva i milosrđa, plemenitosti i ljubavi. 

Često putujete Hercegovinom. Susretali ste se s brojnim ljudima, koji su njihovi najčešći problemi i kako danas žive povratnici u istočnoj Hercegovini?

Prostor istočne Hercegovine je golemi prostor na kojem je sve manje ljudi, bez razlike o kome je riječ. Tamo nestaje ljudi, raseljavaju se, umiru, imanja i kuće se napuštaju, čitava sela su opustjela, polja zarasla u korov, područne škole prestale s radom, tamo su ostali stari i nemoćni, i oni koji nemaju priliku nigdje otići. Na tom prostoru puno je lijepih resursa, vodnih, šumskih, poljoprivrednih, prirodnih ljepota, kulturno-historijskih znamenitosti... Nevjerovatno su to značajni resursi, koji mogu donijeti blagostanje, lijep i pristojan život, samo kada bi se prema tome usmjerila pažnja i pokrenula šira društvena kampanja da nam valja sela i periferiju oživljavati, zemlju obrađivati, korov čistiti i zemaljske plodove od svoga rada ubirati.  Turizam je naša velika šansa, nedovoljno iskorištena, interesovanje gostiju je veliko, ovaj prostor ima što rijetko drugi imaju; ima sve potencijale za razvoj religijskog turizma, a s čistom klimom i ogromnim prostranstvima za ekspanziju u seoskom turizmu.  Za sve to treba najvažniji resurs koji se zove čovjek i njegova volja i odlučnost da se tome posveti, da obnavlja život na tom čudesno lijepom podneblju, gdje se susreću i isprepliću vjere, narod, kulture, tradicije, historija. Zajednički interes svih je da se pokrenu  pozitivni procesi koji će ljude motivirati da ostaju živjeti na tom prostoru, uvjereni da će moći na njemu naći egzistenciju i sigurnost, ne razmišljajući o iseljavanju i napuštanju.

Mostar i danas nazivaju gradom slučajem. Vjerujete li u mostarsko bolje sutra i ravnopravnost Bošnjaka s trenutno dominantnim Hrvatima?

- Mostar je paradigma države Bosne i Hercegovine i, kako sam jednom prilikom rekao, njena sudbinska kapija. Breme Mostara jeste teško, i u ratu je bilo, a i sve ove godine izgradnje mira, dijaloga , povjerenja i društvenog dogovora. Taj dogovor mora biti kvalitetan, da se konačno pokrenu procesi s kojima će Grad krenuti  u projekte koji donose više prilika za ekonomski prosperitet,  jačanje obrazovanja, kulture, sporta i života u cjelini.

Dijalog zajednica

Zastoj koji imamo nije rješenje. Politički dogovor ne smije biti na štetu jednog naroda, rješenje je u dogovoru kojim se Grad uređuje po mjeri svih njegovih naroda, bez ičije dominacije i bilo čije ugroženosti. To ne vodi dobru i to neće nikome donijeti dobro.  

Nedavno je svečano otvorena obnovljena džamija u Nevesinju, a na otvaranju se pojavio i Vladika Grigorije. Odaslana je lijepa slika. Koliko vjerske zajednice utiču na pomirenje među narodima u BiH i da li se na tom polju može i treba više raditi?

- Dijalog, saradnja, otvaranje i pokretanje procesa koji se pozitivno reflektiraju na život naše je opredjeljenje i put kojim se rukovodimo u našem misijskom radu i djelovanju. Ne vidimo tome alternativu. S poštovanim episkom Grigorijem i njegovim sveštenstvom u Heregovini doista su i pokrenuti, a i realizirani brojni projekti međureligijske saradnje, čiji je odjek vrlo pozitivan među pripadnicima obje vjerske zajednice. Izgradnja povjerenja, mostovi saradnje, dijalog među Zajednicama, procesi su koji traže vrijeme, posvećenost, ljubav, volju, htijenje, a ponad svega trebaju ljude, iskreno predane i odlučne.  

 Oslobođenje, Ponedjeljak/utorak, 4. i 5. juli 2016.