Čovjek koji ne osjeća da pripada svom narodu i kolektivitetu nije ispunio dunjalučko poslanje

Tradicionalnim godišnjim mevludom dežamt Gorenje Drežnice jučer je obilježio 115-tu godišnjicu od izgradnje džamije u ovom mjestu. Mevlud su proučili mostarski imami, a u programu je nastupio i džematski hor.

Džamiju u Gornjoj Drežnici odmah do mektepske zgrade izgrađene 1895.god., na zemljištu Mehmeda Husejića podigao je Mujaga Komadina koji će kasnije postati jedan od najpoznatijih i najznačajnijih gradonačelnika Mostara. Svečano otvorenje upriličeno je 13. novembra 1903.godine. U to vrijeme Mujaga je bio uspješan poslovan čovjek i vijećnik u dva mandata u Gradskom vijeću Mostara. U njen historijat duboko su učitani simboli jedinstva Bošnjaka Mostara, simboli vjerskog i nacionalnog dostojanstva Bošnjaka ovoga kraja, tako da se za nju slobodno može reći kako je spomenik općeg prosperiteta pismenosti i moralnog uzdignuća brojnih generacija.
Džamija u svoj svojoj suštini, kako je istakao mjesni imam Ejub ef. Zukić, i jeste najvažnija institucija muslimanksih zajednica. Podsjetio je da je i Poslanik islama nakon hidžre, prije ulaska u Medinu, i njenom predgrađu, izgradio džamiju koja će usmjeravati ljude u duhovnim, društvenim i moralnim tokovima. „Primarna uloga džamija je okupljanje džemata i mi smo se danas okupili oko onoga što Allah voli i na takav način iskazujemo brigu o našoj džamiji, zajednici i razvijamo međusobnu ljubav, slogu i jedinstvo“, rekao je ef. Zukuć.

Okupljenim vjernicima obratili su se još glavni imam Medžlisa IZ-e Mostar mr. Dino ef. Maksumić i mostarski muftija mr. Salem ef. Dedović. Ef. Maksumić posebno je akcentirao važnost obavljanja namaza pozivajući vjernike da njima poklonjeno vrijeme i svu svoju energiju usmjere na dosljedno vršenje ibadeta. „Obožavanje Allaha je osnova naše vjere i to je ono što će nam koristiti kada nas više ne bude na ovom svijetu, kad budemo historija, kada ljudi više ne budu znali naša imena i kada dođemo na Sudnji dan pred Allaha dž.š.“, naglasio je ef. Maksumić.

Govoreći o pojedinačnom i kolektivnom svjedočenju ljubavi prema Muhamedu a.s. što je sami smisao tradicionalnih mevluda muftija Dedović je kazao da je iznimno važno u današnje vrijeme biti svjestan činjenice kome ljudski život i duša pripadaju. „Naš život mora imati smisao i svrhu a ovi mevludi nas vraćaju tom smislu. Današnje vrijeme je nemilosrdno, ono prosto melje i nastoji sve individualizirati i materijalizirati, svesti sve na zemljasku cijenu i mjeru i ne ostavlja prostora za duhovne i kulturne izraze. Vjera i moralne vrijednosti nemaju cijenu i ne mogu se ni čim platiti. Život koji je ispunjen čašću, u kojem se njeguju porodične vrijednosti, dobri među-komšijski, među-bratski, rodbinski odnosi ne mogu se izraziti i do kraja kvalificirati ovo-svjetskim mjerilima“, rekao je muftija. Kritizirao je sve češće pojave individualizacije gdje se svako pokušava u sebe zatvoriti, gdje pokušava sam sebi biti dovoljan, i jedan čovjek i jedna zajednica i jedno mjesto. „Nije to suština i smisao našega poslanja, naše vjere i našeg opstanka na ovim prostorima, jer mi jedni bez drugih ne možemo. I ako ne živimo jedni za druge i ako tako ne postupamo i ne živimo nismo dokučili suštinu Poslanikove poruke i njegovog nauka zbog čega je poslan ljudima“, rekao je muftija, dodavši da čovjek koji ne osjeća da pripada svom narodu i kolektivitetu nije ispunio dunjalučko poslanje koje se od njega traži.

Na kraju svog govora muftija Dedović je pored vjerske uloge džamije protumačio i njene socijalne i društvene aspekte. „Džamije nas podsjećaju i na druge društvene obaveze, da kao politički narod imamo svoj cilj, da ovu zemlju trebamo sačuvati i prenijeti njen emanet na buduće generacije, da se za nju treba i dalje boriti, jer se oko nje i dalje nadvijaju strašni glasovi koji prijete njenom suverenitetu, integritetu i cjelovitosti. To mora biti briga svakome; šta je sudbina i šta je njena budućnost. Zato svako mora biti na visini svog zadataka i ne dozvoliti da se prepustimo stihiji i pasivnosti, stanju koje nije dobro. Nas hramovi i ovakvi zborovi moraju okrijepiti i okupiti jer su oni ljekovite vrijednosti. I čovjek je ljekovita vrijednost samo ako pređe preko toga da je sam sebi dovoljan. Niko nije sam sebi dovoljan, čovjek mora iskoračiti iz toga stanja u stanje da pripada drugom čovjeku, da je zainteresovan šta je kod tog drugoga čovjeka. To je u suštini vjera, to je suština poslanja. Taj osjećaj; bratski, ljudski, bošnjački treba da podstičemo živim primjerom i svojim životom.“, poručio je muftija. Prigodnu čestitku džematu Gornje Drežnice u povodu 115-te godišnjice džamije uputio je i reisu-l-ulema IZ-e u BiH dr. Husein ef. Kavazović. Pored ostalog reisu-l-ulema je džematlijama čestitao na istrajnosti i odlučnosti da opstanu i sačuvaju svoj islamski i bošnjački identitet. „Ta vaša odlučnost se vidi i po vašoj ljubavi prema džamiji. 115 godina ste nad njom bdjeli i obnavljali je svaki put kada su dušmani na nju kidisali kako bi zatrali dokaze našeg postojanja. Vaše okupljanje oko džamije, ali i vaše prisjećanje na naše velikane poput rahmetli Mujage Komadine i Mehmeda Husejića najbolji zalog za našu budućnost“, poručio je reisu-l-ulema.