Predramazansko savjetovanje Uprave za vjerske poslove Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, nakon Sarajeva, Zenice, Goražda i Travnika, jučer je održano i u Mostaru. Savjetovanju su prisustvovali glavni imami s područja Mostarskog muftijstva, direktor Karađoz-begove medrese, pomoćnik direktora za internat, savjetnik za vjeronuaku u Pedagoškom zavodu Mostar i koordinatori Muftijstva mostarskog za brak i porodicu, Mrežu mladih, za rad sa nevladinim organizacijama i za društvenu brigu.

Izlaganja direktora Uprave za vjerske poslove Ismail-ef. Smajilovića, mostarskog muftije mr. Salem-ef. Dedovića, šefa odjela za džemat i imama Mensur-ef. Pašalića i rukovodioca Ureda za zekat Vehid-ef. Arnauta, strukturirana su u cilju podizanja svijesti što temeljitije organizacije vjerskih aktivnosti i ibadeta u specifičnim okolnostima izazvanim pandemijom korona virusa.

„Očuvanje i zaštita zdravlja i ljudskih života bio je i ostat će prioritet u našem radu i djelovanju“, u uvodnom obraćanju akcentirao je mostarski muftija mr. Salem-ef. Dedović. Preporučivši punu odgovornosti i savjesno planiranje, apostrofirao je činjenicu da je mjesec ramazan najidealnija prilika za intenziviranjem izvršavanja vjerskih obreda, za njihovu realizaciju na individualnom i kolektivom planu, kao i prilika za dosljedno predstavljanje islama, njegovog učenja i posvećenosti moralnim vrijednostima. Posebno je preporučio da akcenat misijskog rada i djelovanja bude na afirmaciji porodičnih vrijednosti, budući da posljedice aktuelne zdravstvene, ekonomske, socijalne i društvene krize uveliko nagrizaju do sada izgrađene odnose unutar porodice.  „Naš odnos, u tom smislu treba biti blagonaklon, prisan, treba da pomaže ljudima u njihovim svakodnevnim problemima. Ove godine moramo pokazati više empatije i senzibiliteta za socijalne probleme naših džematlija, u čemu bi presudnu ulogu trebao preuzeti Odjel za društvenu brigu pri našim medžlisima“, kazao je muftija. S tim u vezi preporučio je imamima da se na tom polju više angažiraju, da dosljedno rade na izradi baze podataka, afirmaciji instituta Bejtu-l-mala Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, prikupljanju zekata i sadekatu-l-fitra, te da se ne upuštaju u špekulativne radnje nekredibilnih i nejasnih humanitarnih organizacija i pojedinačnih akcija koje nemaju saglasnosti Islamske zajednice da mogu u džematima prikupljati i distribuirati bilo kakvu humanitarnu pomoć.

Rezultate ostvarene tokom protekle godine ostvarene na nivou Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini na prikupljanju zekata i sadekatu-l-fitra predstavio je šef Ureda za Zekat Vehid-ef. Arnaut. On je govorio i o planiranim aktivnostima i metodološkim pristupima u afirmaciji značaja prikupljanja sredstava u Bejtu-l-mal. U širokom spektru kategorija bosansko-hercegovačkog društva koji su sistemski tretirani od strane Islamske zajednice na humanitarnom planu, izdvojio je značaj podrške povratničkim medžlisima čiji se rad u značajnoj mjeri finansira iz ovog fonda. „Stoga bi, naglasio je, u širem javnom diskursu i domaćoj javnosti trebalo više naglašavati i isticati ove činjenice s ciljem omogućavanja imućnim ljudima da njihov angažman finansijske podrške povratničkim sredinama bude što više od koristi za Bošnjake i državu Bosnu i Hercegovinu, da bude što više primjetniji i transparentniji da to njihovo dobro djelo zaista ima trajni karakter.“

Kroz normativne akte Mensur-ef. Pašalić ilustrirao je odnos Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini spram izazova organizacije vjerskog života u aktuelnoj pandemijskoj krizi naglašavajući njenu krajnju opredijeljenost osiguranja optimalnih uvjeta za organizaciju vjerskog života, dok je Safet-ef. Pozder, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Prozor iznio iskustva u radu ovog medžlisa u novonastalim okolnostima.

U završnom izlaganju direktor Uprave za vjerske poslove Ismail-ef. Smajilović apostrofirao je da Islamska zajednica nastoji iznaći najefikasnije metode pronalaženja plodotvornih rješenja za podizanje individualne i kolektivne svijesti džematlija, kako u domovini, tako i u bošnjačkoj dijaspori. U tom smisli već je najavljeno uspostavljanje interaktivne komunikacijske platforme sa pojedincima i organizacijama. „Ramazan je prilika da se naviknemo na realnost i izazove s kojima se suočavamo kao društvo i da u punom smislu te riječi pokažemo odgovornost, da poruke vjere dosljedno prenesemo u našem okruženju“, kazao je direktor Smajilović. Kao bitne programske odrednice izdvojio je podizanje svijesti o izvršavanju vjerskih propisa i ibadeta, te očuvanje porodice. Detaljan plan, kazao je, o organizaciji ramazanskih aktivnosti je već u pripremi i bit će dostavljen svim medžlisima pred početak mjeseca ramazana.

Na kraju seminara Meho-ef. Šljivo, šef odjela za hatabet, vaz i iršad, mostarki muftija Salem-ef. Dedović i direktor Smajilović predstavili su Zbornik hutbi. Zbornik je štampan u izdanju Uprave za vjerske poslove, a sadrži 54 hutbe naših eminentnih alima, muftija, muderisa i imama.

(Hasan Eminović)


Islamski centar Mostar

Nekadasnja linija razgranicenja kao linija pomirenja?