Prema njenim saznanjima vršnjačko nasilje u BiH je u porastu jer mu opće društvena situacija u BiH u tom smislu znatno pogoduje.  „Karakteristično je da se pod pojmom demokratije i liberalnosti podrazumijeva da svako može da radi sve. Ne može svako raditi šta hoće“, istakla je Sofović. Mi se zalažemo za uvođenje ne nasilne komunikacije, najprije u porodici, a potom i u vladinom i nevladinom sektoru“, kazala je Sofović.  SOS sela ponudila su u tom smislu različite načine preventivnog djelovanja, od edukacije seminara za nastavnike i roditelje do otvaranja skloništa za djecu i žene i druge vidove koji podržavaju potrebu da se zaštiti žrtva ili počinitelj, ne samo kazni, već da mu se pomogne da promijeni svoje oblike ponašanja.

  „Ljudi su u ovo doba suočeni sa potrebom da osiguraju osnovne egzistencijalne uslove. Često zapuste svoje roditeljske sposobnosti i ne njeguju ih na prvi način“, ocijenila je Sofović. Ona smatra da obrazovne ustanove još uvijek imaju veliki prostor za rad na polju odgoja i preventivnog djelovanja vršnjačkom nasilju i maloljetničkoj delikvenciji.  Na pitanje u kojim sredinama je nasilje najizraženije Sofović je kazala kako je ono izraženo podjednako na svim prostorima naše zemlje, bez obzira radili se o jednonacionalnim ili multietničkim sredinama ili pak o urbanim ili ruralnim sredinama. „Sve su to pitanja na koja odgovore treba dati naše društvo“, poručila je savjetnica za zastupanje prava djeteta SOS dječijih sela u BiH, Jasna Sofović.  

U radu okruglog stola učestvovali su predstavnici Vijeća roditelja i nastavnika i Vijeća učenika osnovnih škola u Mostaru, Vijeća mladih Grada Mostara, kantonalnog Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta, Ministarstva zdravstva, rada i socijalne zaštite, Pedagoškog zavoda i Zavoda za školstvo.