Tek nekim srećnim podstrekom uvidješe džematlije (koje ostadoš vjerne svom zavičaju), kuda to vodi, pa akcijom predsjednika Odbora IVZ Nazifa Čustovića, a u saradnji sa Šućrijom Hidovićem, Sulejmanom Škobaljem, Šaćirom Bašićem, Suljom Hidovićem, Mehmedom Fazlagićem, Ćamilom Dilberovićem, Mehmedorn Čamparom, Hakijom Memićem, Rašidom Tanovićem itd. probuđen je vjerski život u ovom kraju. Konačno je došao i stalan imam, pa se odmah otpočelo sa vjerskom obukom. Već je u Kuli Fazlagića pošlo i tečaj za vjersku obuku 90 polaznika, a u samom Gacku 70. Nastava se obavlja i u Ključu, u Ravnima u Bahorima. Nastava je već toliko uznapredovala da se mogu priređivati i vjerske svečanosti. Na Mevludima svuda je odaziv veoma velik. Da bi se mogao probuditi vjerski život u zanemarenom kraju, realisti Gačani shvaćali su da za tu akciju treba materijalna osnova, pa su pritekli u pomoć svojim prilozima. Selo Ključ odredilo je da redovito pomaže Odbor IVZ sa godišnjim doprinosom od 2.600 dinara, selo Branilovići od 1.200 din., Fa- zlagića Kula doprinosom od 1.600 dinara, Gacko od 1.200 dinara i Gračanica od 1.000 dinara, a sela Bašići, Ravni, Bahori i Dobro Polje po 800 dinara godišnje.

Na kraju svog izvještaja Atif ef. Spahić ističe: da među porušenim vjerskim objektima ima ih nekoliko koji su kulturno-istorijski spomenici pa bi ih trebalo obnoviti državnim sredstvima. Džamija u Ključu je takav kulturno-istorijski spomenik, podignut 1560. godine (zadužbina Husein-kapetana) vezan je uz uspomenu na Sandalja Hranića i Hercega Stjepana. A džamija u Avtovcu, koja je u prošlom ratu porušena, također je važan kulturno-istorijski spomenik vezan za uspomenu na Smailagu Čengića. Uz džamiju se nalazi ruševina Smail-aginog turbeta. Tom apelu da se ovi objekti obnove i mi se priključujemo.

Glasnik VISA. 1969.g. broj 1-2,  Str 54.