Merhum: Ahmet ef. Biber, nepokolebljivi sluga islama

Thursday, 24 October 2013 07:57
font size decrease font size increase font size

Rate this item

(2 votes)

U sedamdeset trećoj godini života u Konjicu je ovaj prolazni svijet, Božijom voljom, napustio Ahmet ef. Biber. Ahmet ef. Biber je pripadao onoj plejadi imama, nepokolebljivih sluga islama koji su svojim radom, angažmanom doprinijeli očuvanju islamskih vrijednosti u južnim krajevima naše zemlje.

Energija i požrtvovanost koju je pokazivao Ahmed ef. u svom imamskom radu, pa čak i u druženjima sa kolegama, jedna je od osnovnih njegovih osobina po kojoj je bio prepoznatljiv i s kojom je otvarao vjernička srca. Bez obzira kroz kakva je iskušenja prolazio Ahmet ef. je beskompromisno čuvao vjeru u sebi i snažno branio uzvišene principe islama. Ahmet ef. je krasila i neizreciva ljubav prema Bosni i Hercegovini o čemu je često pričao i pisao. Plakao nad njenom sudbinom. Početkom agresije na našu zemlju, kad su skoro svi intelektualni radnici protjerani i kad su napustili Mostar Ahmet ef. je progovorio o patriotizmu, o potrebi odbrane Bosne i Hercegovine zbirkom pjesama „Figan Bosne“. Ova zbirka poezije bila je i jedina štampana knjiga u Mostaru tokom rata nekog bošnjačkog autora. Ahmet ef. je u njoj po prvi put objavio pjesmu „Kraj mezara majka stade“ koja će kasnije, u formi kaside, postati nezaobilazna na svim važnijim obilježavanjima godišnjica stradanja Bošnjaka u agresiji na našu zemlju. Zbirku pjesama „Figan Bosne“ je doživila tri izdanja( 1992. 1996. i 2010.)

Ahmet ef. je objavio svjedočanstvo iz zloglasnih logora smrti Heliodroma i Dretelje pod naslovom „Allah je sa strpljivima“. Ovaj roman je ujedno je i prvi takve vrste u Hercegovini koji na dosljedan način opisuje svu golgotu kroz koju su prolazili Bošnjaci u Hercegovini. Odlika ovog romana je potpuna iskrenost koju je umješno Ahmet ef. prenio u književnu formu, a s kojom se čitalac može dosljedno identificirati i osjetiti svu strahotu i grozotu fašističkih kazamata s kraja XX stoljeća. Roman je doživio dva izadanja (2000. i 2001.)

Čini se da je Ahmet ef. u svom književnom stvaralaštvu tretirao one teme za koje je smatrao da ih Bošnjaci napuštaju kao vrijednosti. Stoga će njegova treća knjiga biti historijskog karaktera. Riječ je o monografiji pod nazivom Bjelimići na vjetrometini povijesti (2013.g.) kojom je Ahmet ef. želio ispraviti izrečene neistine, ali i skrenuti pažnju mlađim istraživačima naše povijesti na taj kraj, koji je, kako se to čini, iz dana u dan sve dalji i od srca i o misli aktuelne bošnjačke politike.

Ahmet ef. je tokom svog imamaskog rada obavljao niz značajnih funkcija. Bio je predsjednika Izvršnog odbora Medžlisa IZ-e Konjic (1995-1998) i predsjednik Udruženja Ilmijje za Konjic, Jablanicu i Prozor.U maju 1993.g. bio je zarobljen od strane HVO-a i nekoliko mjeseci provodi u zloglasnim logorima Heliodrom i Dretelj. Po izlasku iz logora priključuje se Armiji R BiH gdje biva postavljen na mjesto pomoćnika komandanta 450.lahle brdske brigade za moral.

Ahmet ef. Biber je rođen 3.8. 1941.g. u Bjelimićima, selo Luka, kao peto od sedmero dijece oca h. Alije i majke h. Zejne, rođene Mujan. Radni vijek proveo je u tri džemata: 12 godina u džematu Lokve kod Čapljine (1968-1979), 14 godina na Buni kod Mostara (1979-1993) 12 godina bio je imam Repovačke džamije u Konjicu (1995-2007). Dženaza Ahmet ef. Biberu klanjana je 23. oktobra 2013.g. u Konjicu, a pokopan je u rodnom selu Luke na Bjelimićima.

Published in Teme